home > literatura > Gora Stipe

kontakt | search |

MATEJ KRAJNC: Gora Stipe (KUD Lema, 2013)

'Nije svatko tko se penje na planinu sposoban napisati roman, a niti svatko tko je sposoban napisati roman nije alpinist'.

Krajnc se u svojem novom proznom ostvarenju koje ima i prateći istoimeni album pozabavio raritetnim poduhvatom - romanom ili kako kaže romaneskom o alpinizmu i dosezanju vrhova. Kako planinskih, tako i duhovnih.

Ponovno je pribjegao mnogobrojnim metaforama između stvarnog i fikcijskog svijeta uobličivši cijelu fabulu u imaginarnu grotesku s tri glavna lika - Nijemcima Otonom Fleisom i Renhardt Renhardtom, te mitskim sniježnim čovjekom jetijem s Himalaje zvanim Luk. Radnja je paralelno stacionirana na dvije lokacije - dvoranu press centra negdje u Njemačkoj, te visoko na Himalajama, na gori Stipe koju osim starosjedioca ujmanovskih redovnika u samostanu, zajednice jetija i (ne)s(p)retnog Oton Fleisa nitko nikad nije pronašao i vidio.

Uvodni dio, sve do polovice romana ispreda veoma zanimljivu, inteligentno sročenu i komičnu radnju koja ima ponešto i sa folklornim viđenjem avanturističke SF tematike poput recimo serijala filmova o Indiana Jonesu. Ucijenjeni jeti zarobljen na Himalaji, doveden je u suvremenu Njemačku kao atrakcija za press konferenciju od koje lihvar, pronicljivi probisvjet i planinar Renhardt Renhardt namjerava ostvariti veliki plan - organizirati ekspediciju na Himalaju s glavnim ciljem - pronalaskom i otimačinom pelisejske krune, tradicionalnog simbola ujmanovske mudrosti do koje bi ga trebao dovesti jeti. Krajnc je jetiju Luku podario cijeli niz paradoksnih odlika - obrazovan je i strahovito načitan, veoma inteligentan, te premda je cijeli život proveo u izolaciji jetijevske zajednice, bez ikakvih problema se fleksibilno prilagodio životu u zapadnjačkoj civilizaciji na samo nekoliko dana. Fikcijski je posebno zanimljivo to što svi likovi u romanu govore isti jezik bez obzira radilo se o Nijemcima, jetiju, Tibetancima ili Mongolima i Kublaj kanu iz 13. stoljeća koji se pojavljuju nešto kasnije u radnji.

Oton Fleis je jedini srečković zapadne civilizacije koji je uspio, ni kriv, ni dužan, pronaći goru Stipe i odmah na početku romana zakucao na vrata ujmanovskog samostana u kome doživljava duhovnu preobrazbu kroz vrlo smiješne procese i tretmane, te se nada da će ga Renhardtova ekspedicija pronaći i vratiti u civilizaciju.

Međutim, od otprilike polovice, pa sve do konca romana Krajnc vrluda s preispitivanjem imaginarne mitologije jetija, nedovoljne upućenosti u povijest Mongola i Kublaj kana, ubacuje grčkog filozofa Diogena (onog koji je živio u bačvi) i kosmatog TV ljubimca Alfa, skače po svome običaju iz sadašnjosti u prošlost povezujući žive i mrtve, realne i imaginarne, mitske i povijesne ličnosti i likove u isti vremenski kontekst osobne fantazije. Recimo, Kublaj kan je tražio dinamit dobivši odgovor da u ovome 13. stoljeću još nije otkriven, a pri tome je glasno i sa strašću čitao poeziju France Prešerna, dok su starosjedioci na Himalajama pušili duhan premda je on službeno otkriven koncem 15. stoljeća nakon Kolumbovog dolaska u Ameriku...

Djelo završava u stilu ruskog klasicizma - na posljednjih 7 stranica se razvije zaplet, finiš i epilog - Oton Fleis se zaređen u ujmanovski red ostaje zarobljen u samici njihovog samostana, Renhardtova ekspedicija neuspješno i tragično završava sniježnom lavinom, a jeti Luk se vratio kući na goru Stipe jer se jedini od svih umio penjati pod kutom od 90 stupnjeva.

Mnogo dijaloga ovdje posve usporava dinamiku i napetost štiva, a pomanjkanje opisa likova onemogućuje čitatelju da uroni u razvijanje intrigantnosti i neizvjesnosti. Sve ono što se o protagonistima saznaje, nalazi se u dijalozima s kojima Krajnc pokušava razviti blagi dramatični karakter svakog lika, mada su mnogi samo epizodni, a ponekad i nepotrebni. Nadalje, ti dijalozi koji su ispočetka veoma zanimljivi, osobito dolazak Otona u samostan i press konferencija jetija u Njemačkoj, kasnije se u velikoj mjeri pretvaraju u dosadu s tek ponekim interesantnim, za Krajnca uobičajenim paradoksima poput pokore Otona kojeg su ujmanisti umakali u katran puštajući mu po deset puta koncert Engelberta Humperdincka na finskom dijalektu...

Ovakvom djelu koje povezuje suvremenu zapadnu i maglovito imaginarnu istočnjačku, više mitsku nego li stvarnu ili povijesnu civilizaciju manjka oprečnosti sukoba, jezično nerazumijevanje, surovih slika, snažnih demistifikacija i kontradiktornosti, razmimoilaženja svjetonazora, moralnih dvojbi, opasnih zločina, kolonijalističkih strasti neoliberalizma... Naposljetku, Krajnc osim što je čitavo djelo pisao isključivo iz mašte, posve je zaboravio ideologizirati istočnjački misticizam i podariti mu povijesni značaj, barem u kontekstu alpinizma i teme koje se prihvatio obraditi na metaforički način.

Problem je u tome što osim beletrističke zabave s ponekim blic-ubodom "Gora Stipe" ne educira ništa konkretno, a ponajmanje ne upućuje na aktualne ili povijesne činjenice s kojima su nepobitno povezane čitave intrige kolonijalizma. Napisana je iz zapadnjačkog aspekta po sistemu ruskog klasicizma bez adekvatnog zaleđa, no niti to nije toliko bitan faktor budući da se ovdje pucalo više na bajku i zabavni nadrealizam nego li na neku adaptaciju priče poput Tolkienovog "Hobita", serijala o "Gospodarima prstenova" ili vrlo bliskom filmu "7 godina u Tibetu" s Brad Pittom u glavnoj ulozi. Problem se nalazi u tome što je Krajnc interpretirao neke znane činjenice na legitiman autorski način, a književnost, isto kao i daleko komercijalnija filmska industrija u principu svijesno educiraju i oblikuju ljudske stavove. No, u ovome slučaju o mističnom sniježnom jetiju i njegovoj zajednici, o njegovom fizičkom izgledu, tajnovitim ujmanističkim redovnicima, o njihovoj kulturi, religiji, životnim uvjerenjima ili jezičnoj i rasnoj pripadnosti i srodnosti ne može se saznati ništa konkretno, a ponajmanje vjerodostojno ili barem nadahnuto s istraživačkim pristupom.

Samo metaforička bajka koja ne govori mnogo o srazu dva posve odvojena svijeta.

horvi // 05/08/2013

Share    

> literatura [last wanz]

cover: Frik iz kvarta

ZLATKO MAJSEC: Frik iz kvarta (2017)

| 06/06/2017 | horvi |

>> opširnije


cover: Vršački underground strip

ILIJA BAKIĆ: Vršački underground strip (2017)

| 21/05/2017 | horvi |

>> opširnije


cover: Ako se ne možeš prilagoditi svijetu, promjeni ga

BORIS VUJKOVIĆ: Ako se ne možeš prilagoditi svijetu, promjeni ga (2017)

| 16/05/2017 | horvi |

>> opširnije


cover: Nuspojave

ZVONIMIR GROZDIĆ: Nuspojave (2016)

| 31/01/2017 | horvi |

>> opširnije


cover: Prozori za dušu

MILAN JANKOVIĆ: Prozori za dušu (2016)

| 08/08/2016 | horvi |

>> opširnije


> chek us aut!
> wi giv medi[k]a[al] suport to:
08_2017-humstok220x60.gif
> podaci o djelu
cover: Gora Stipe
Bibliografija:

Poezija:
Moja pesem je moje življenje (Celje, 1988)
Vrednote pomladnega jutra (pesmi in proza) (Celje, 1990)
Napredovanje (rkp) (Celje, 1990)
Kažipot (rkp) (Celje, 1991)
Žongliram s sabo (Zavod RS za šolstvo in šport, 1992)
Stopinje zadnjih let (Občina Celje in I. gimnazija Celje, 1993)
Trenutki življenja (ZKO Celje, 1997)
Razpoloženja (samozaložba, 1998)
Medmavričje (KUD Štempihar, 2000)
Vsakdanjost, soneti (KUD Štempihar, 2003)
... in mi obstajamo le še iz govoric, izbor (DMJU Ljubljana in KUD Štempihar Celje, 2003)
Umila me je neka čudna rosa, izbor (KUD France Prešeren, 2004)
Tri pesnitve, soneti (KUD Štempihar, 2004)
Preteklost (KUD Štempihar, 2005)
Groteske, soneti (KUD Štempihar, 2006)
Orbisoneti (KUD Štempihar, 2006)
Rohneča žetev (VED, 2007)
Balade in arogance (KUD Štempihar, 2007)
Nasvidenje, grof Monte Christo (VED, 2008)
Iztočnice, soneti (Ljubljana, 2010)
Same dobre novice (VED, 2011)
Balade s kazalom (KUD Lema, 2011)
Duh po Dickensu, soneti (KUD Lema, 2011)
Paganinijevi otroci (KUD Lema, 2011)
Vzpon in propad prostega verza, kot si ju je zamislil Matej Krajnc (KUD Lema, 2012)
Zleknjen pred pragom Sodome, songi iz romanov (VED, 2012)
Najprej Beatli, ženske in otroci (KUD Lema Ljubljana, 2013)

Proza:
Vrednote pomladnega jutra (Celje, 1990)
Prijatelja, šmarnice za otroke (Salve, 1995)
Zgodbe iz prve roke, kratka proza (KUD Štempihar, 2003)
Dolina tetrisa, izvirna celjska povest (KUD Štempihar, 2004)
Psalmpsesti, kratka proza (KUD Štempihar, 2004)
Elvis, glasbenozg. publikacija (UMco, 2005)
Radoslav, roman (VED, 2005)
Domen Fras, metapošizični roman (KUD Štempihar, 2006)
Magdalena ali Kis-dur, roman (VED, 2006)
Johnny Cash, glasbenozg. publikacija (UMco, 2006)
Kerst per Savizi (Sanje, 2007)
Kajn akviziter, roman (VED, 2007)
Edvard, roman (VED, 2007)
Planet lutk - Ugrabljeni kralj, pravljica (VED, 2008)
Planet lutk - Marionete napadajo, pravljica (VED, 2008)
Planet lutk - Veliki turnir, pravljica (VED, 2008)
Se pač zgodi, kratke zgodbe (VED, 2008)
The Beatles - Čarobno skrivnostno potovanje, glasbenozg. publikacija (UMco, 2008)
Domen Fras, metapošizični roman (predelani ponatis, VED, 2008)
Requiem za gospo Goršičevo, kratek roman (Litera, 2009)
Božična zgodba (VED, 2009)
Mož, ki se je pogovarjal s plišem, kratek roman (KUD Lema, 2011)
Anthurium, roman (VED, 2011)
Klavir je tist, ki tanka; zgodnja glasba Toma Waitsa 1971-80, glasbenozg. Publikacija (KUD Lema, 2011)
Plašč, povest o oblačilu (KUD Lema, 2012)
Staroste rokenrola; zapisi o zgodnjih letih rokenrola, glasbenozg. publikacija(KUDLema,2012) Fant po imenu Suzi ali Drugi prihod Johnnyja Casha (KUD Lema, 2012)
Balada za bencinsko s sirom, roman (Litera, 2012)
Gora Stipe (KUD Lema, 2013)

Prevodi:
Lirika Bruca Springsteena, izbrane pesmi, 2000
Pesmi Elvisa Presleya, 2002 in 2004
Leonard Cohen: Stolp pesmi, izbrane pesmi, 2004
Enciklopedija glasbe (soprevajalec), 2004
Komadi, 2004
Tom Waits: Slaba jetra in strto srce, izbrane pesmi, 2005
Bob Dylan: Zapiski, 2005
Drugi komadi, 2006
Allison Allen Gray: Edinstven, 2006
Roger Miller: V krdelu bizonov ne moreš kotalkat, izbrane pesmi, 2006
Dinozavri, leksikon Google, 2007
Mumije, leksikon Google, 2007
Jacobovici, Pellegrino: Jezusova družinska grobnica, 2007
Ali Smith: Naključnost (prevajalec verznih vložkov), 2008
Leonard Cohen: Najljubša igra, 2008
Leonard Cohen: Knjiga hrepenenja, 2008
Zgodovina grdega (ur. Umberto Eco) (soprevajalec verzov), 2008
Alexander Pope: Ukradeni koder in druge pesmi, 2009
Richard Dawkins: Razpletanje mavrice (prevajalec verznih vložkov), 2009
P. Torday: Muharjenje v Jemnu, 2010 (prevajalec ribiške pesmice)
Richardson, Parnell, Cole: In s Tango smo trije, 2010
Joe Fullman: Velika knjiga čarobnih trikov, 2010
Hank Williams: Kozodojeve žalostinke, 2011
Loudon Wainwright III: Sam svoj tip, 2011
Migjeni: Verzi, 2011
Vrtinec seznamov (ur. Umberto Eco) (soprevajalec verzov), 2011
Carl Perkins: Modre semiške, 2011
Robert Johnson: Peklenski blues, 2011
Howlin' Wolf: Polnočni blues, 2012
Jimmie Rodgers: Zaviračev blues, 2012
Zdenko Franjić: Ponosna žival, 2012
Lou Profa: Rokenrol, 2013

> linkz
> rilejted? [@ terapija.net]
> last [10] @ terapija.net

well hosted by plus.hr | web by plastikfantastik*