MATEJ KRAJNC: The Golden Boat Soundtrack (MK Records/ Bandcamp, 2012)
U poduljem nazivniku "The Golden Boat - soundtrack tradicionalne prevajalske delavnice v Škocjanu 2012" ostala je enigmatska povijest zašto ovaj album nikada nije objavljen na Slušaj najglasnije. Bio mu je 8. po redu u 2012. godini, a prvi nakon 16. izdanja na Slušaj najglasnije u periodu od 2010. za kojeg se tada praktički nije niti znalo sve do 2016. godine. U to vrijeme Matej baš i nije imao potpuno koncizno sređenu oficijelnu web stranicu (čak je znao napisati i poneku vrlo kratku recenziju albuma s 2-3 rečenice), a onda je ujesen 2016., otprilike početkom studenog (novembra) u vrijeme albuma "Gibson" www.terapija.net/mjuzik.asp?ID=25190 po prvi puta osvanuo podatak da postoji i ovaj album.
Naprosto, zagubio se djelomice i u tenziji kojom je stvaran: prvih 8 pjesama kompletno potpisuje Matej, a preostale 4 su prevodi tekstova Darije Žilić (Hrvatska), Jan Gavura (Slovačka), Takako Aral (Japan) i Paddy Bushe (Irska) za koje je Matej napisao glazbu. Ovo mu je u toj fazi stvarateljstva i objavljivanja za Slušaj najglasnije bio prvi takav rad na kojem posuđuje tekstove, pa je možda to i osnovni razlog s kojim se nije htio kompromitirati u autorskom aspektu jer još nije najvitalnije savladao relacije izdavača i polaganja zaštite autorskih prava. No, tehnički se idealno nastavlja na prethodni "Baskerville" www.terapija.net/mjuzik.asp?ID=14768 koji mu je bio prvi hrabriji i eksperimentalniji, te potpun alternativan uron spram barem desetak ranijih albuma na kojima se počeo vrtjeti u repetativnom opsegu postavši dosadan, monoton, a ponekad i poprilično zamoran. Praktički je od njega počela nova faza koja se ovdje nastavila iznenađujućim jazzerski otpjevanim uvodnikom "Vzdolž apartmaja" u klasičnim akustičnim legato gabaritima kojih se pomalo počeo oslobađati; takve sviračke performanse rabi još u melodičnoj "Odprto", dok ponešto staccata u "Pridem koj" ide u zgodnu podlogu za pripovjedački manir. Znatan odmak "Oprani možgoj" kombinira progressive konotacije, inače vrlo rijetke mu u karijeri još od razdoblja drugog albuma s "Agencijom Rokenrol: Drugi udarec".
Jedno od novih, do tada nepojmljivih iznenađenja jest izvitoperen, ironično mračan i sarkastičan dramaturški 'crtić'-vokal u kratkoj recitaciji "Lefty Frizzell bo napisal pismo", da bi otvorio vrata za 9 i pol minuta predugačku "Oksimoron" uz usnu harmoniku pretpopljenu u "Trauben-Nuss". Dužine su ga tada znale pokopati u repetativnosti bespotrebnih igrarija: zadnjih gotovo minutu i pol teme "Škocjaneida" je improvizacija usne harmonike i akustare poput etide za domaću zadaću u 3. razredu glazbene škole s kojom si ništa osobito nije priskrbio.
Neki od prevoda su daleko skuliranije odrađeni: "Prihodnost" (Darija Žilić) je staccato od minute i pol, "Vaba" (Jan Gavura) kombinira spoken-word s kraćim legatom i usnom harmonikom, dok je "Daj nam jutro" (Takako Aral) još jedna predugačko razvučena od 6 i pol minuta mada je fantastično vokalno upriličena elegija puna dramatike o posljedicama atomskog rata i radijacije. Irski poeta je dobio sasvim solidan performans u završnoj "Scéinin odgovor" koja se, pak po ničemu ne ističe, a da je ovakvim klasičnim načinom upriličio sav dekor, sve bi se utopilo na dnu polupropusnog, lakom nepremazanog i nepregniranog rasušenog čamćića. Ovako je naredana kolekcija različitih pjesama s nekoliko kantautorskih tehnika, doduše posve znanih u njegovoj stilizaciji, ali sasvim pristojno realiziranih.
Naslovi: 1.Vzdolž apartmaja, 2.Odprto, 3.Pridem koj, 4.Oprani možgoj, 5.Lefty Frizzell bo napisal pismo, 6.Oksimoron, 7.Trauben-Nuss, 8.Škocjaneida, 9.Prihodnost, 10.Vaba, 11.Daj nam jutro, 12.Scéinin odgovor
Pepel, ki mi je padal po roki - pesmi Toma Vebra (2019)
Tretje poglavje (z Agencijo Rokenrol) (2019, Helidon)
PESMI, KI SEM JIH ŽE OD MALIH NOG ŽELEL POSNETI, PA JIH NISEM, KER SEM UGLASBLJEVAL POEZIJO IN IGRAL ROKENROL, ZDAJ MI PA NI VEČ TREBA SLUŽIT TRGU, KER SEM BOGAT IN SLAVEN IN LAHKO POJEM POP PESMI, KI SO ME IZOBLIKOVALE V MOŽA! (2019)
Usode na kredit (2019)
Vojne slike - balade Janeza Menarta (2019)
Bele živali so zelo pogosto gluhe - pesmi po navdihu kratkih zgodb Ivane Myškove (2019)
Mati, odprite no darila - božični album 2019 (2019)
Douchebag Mama, EP (2019)
The Guardian, LP (kot Matt Kaye, junij 2019, z letnico 2018, Kulturni center Maribor/Kvakas)