Pet novih izdanja zadarskog Brlog Records iznjedrilo je jedan od najboljih akustičnih radova na ovim područjima u posljednjih nekoliko godina, drugi album beogradskog kantautora (izmenavremena). Preporuka koju valja obavezno provjeriti! ČOPOR - Život počinje u četrdesetoj (2010, Brlog Records/S.K.Z. 031)

Pjesme na ovom albumu Čopor je napisao još prije deset godina i sada ih po prvi puta objavljuje. Kreativna priča je veoma intimna; kada se upoznao sa svojom suprugom, napisao joj je pregršt pjesama koje je snimio na audio-kasetu uz pomoć fendera i starog gitarskog pojačala. Kaže da joj nije pisao samo ljubavne i emotivne pjesme, već i teme o kojima su raspravljali, proživljavali, o knjigama koje su čitali, filmovima koje su gledali... S odmakom od deset godina, emocije su ostale iste i nakon što je kasetu ponovno izvadio iz ladice, te prepravio i ponovno snimio te iste kompozicije, podario je jedan od svojih najintimnijih i najsenzibilnijih albuma do sada. Osim toga, mora se napomenuti da se malo popravio i u dizajnerskom pogledu kao izdavač. Ovih 5 albuma - Škrabe, Jahrtal, (izmenavremena) i kompilacija "Novi odmetnici", pakirano je u plastificiranim kartonskim omotima u boji, a cd-ovi su po prvi puta objavljeni u klasičnom audio formatu i imaju grafički otisnut logotip. Napreduje i to je dobro, osim u jednom slučaju, ali o njemu kasnije...

Sam album osim što je romantičan i fluidno miran bez ijedne protestne i drske pjesme znatno je promjenjen u zvučnom dekoru. Čopor sa svojom akustičnom gitarom, 2-3-4 akorda, te pratnjom klavijatura i tamburina, ali ovaj puta u nešto slojevitijem izdanju. Većina pjesama zahvaljujući laid-backu klavijatura, te efekata nalik na violinu, ksilofon, vibrafon, klavir i orkestracije, poput "Ljubavna pjesma", "Luna magna tutto", "Komični klaun", "Velika planina, a dva srca", "Ogledalo ljubavi" i "Bit ću tu" prizovu letargičnu atmosferu Tindersticksa, a ostatak materijala je klasičan Čoporov folk-noir u kojem se nalazi nešto više spoken-word tema bez ikakve glazbene pratnje ("Zavolio sam te", "Najednom se nađeš", "Hajde samnom"). O njegovom načinu pjevanja koji je u principu često bio nužno zlo jer nema izgrađen vokal dovoljno je već rečeno u prethodnim recenzijama, no ovaj puta se orijentirao gotovo na naracije bez nekih melodija, tako da u tom pogledu taj dio infrastrukture štima sasvim solidno. Međutim, kako se nizaju Čoporovi albumi, on se sve više i više vrti u jednom te istom krugu sa istim gitarskim melodijama koje jednostavno stvaraju monolitnu dosadu jer je u načelu od dvije-tri pjesme s prokušanom formulom isklepao svoj čitav opus. Tu se evidentno ne mijenja što je šteta jer mu tekstovi odreda nose čvrstu i iskrenu poetiku koja se mogla sretnije uglazbiti. Djeličak posebnosti albuma predstavlja pjesma "Hotel Normandija", obrada Patricije Kass u koju je utkan zvuk harmonike i primitivna ritam pratnja, te ima lagani šlih francuske šansone, dakako na Čoporov način. A u pjesmi "Glasovi" čak se pojavljuje i jedan kraći gitaristički intermezzo. S tehničke strane, zvuk je sasvim solidan spram ranijih albuma od kojih su neki definitivno bili tvrdokorni kućni lo-fi, te za sve one koji nikada do sada nisu imali prilike čuti niti jedan njegov album, ovo je najreprezentativniji primjerak s kojim valja početi otkrivati njegove zvučno daleko lošije, ali tekstualno, konceptualno i tematski daleko jače i sofisticiranije albume.

Sve skupa, ovo je veoma dobar rad, iskren, intiman, pomalo patetičan i nastavlja klasičnu Čoporovu tradiciju, ovaj put bez ikakvih eksperimenata.

Ocjena (1-10): 7
Web: www.myspace.com/copor

Diskografija:
Gomila slika (2006)
San o velikom bijegu (2006)
Imitacija života (2007)
Girl Wich Name Begins With S - Totaba (2007)
Priča o dobrom ludilu (2008)
Ubojica u meni ubija polako (2009)
Sjećanje na snove (2009)
Čopor & Stipe (Nas dva) - Svatko je jedinstven (2009)
Staklene oči klauna (2009)
Čopor & Stipe (Nas dva) - Pogled sa stabla (2009)
Čudnovato beskrajno putovanje počinje opet... (2010)
Život počinje u četrdesetoj (2010) (IZMENA VREMENA) - Razlika je svetlosna (2010, Brlog Records/S.K.Z. 034)

Razlika je uistinu svjetlosna. Dok je ovom kantautoru prvi album bio tehnički loše kakvoće, na EP-iju "Pirinčana jutra" (2010) zvuk je umnogome popravio, a ovdje ga uz pomoć producenta i snimatelja Vladana Ostojića iskristalizirao onako kako dolikuje standardima akustičnog songwritter stila. Gitara, vokal, čist i razgovjetan zvuk, malo efekata i u principu ništa više.

Ali ljudi moji, kakav je ovo biser ovozemnog akustičnog izraza! 11 pjesama od kojih je barem 5-6 poljubilo nebo, tj. savršenstvo izraza s kojima se (izmena vremena) potpuno može podičiti da je od svojih utjecaja Bob Dylana, Tim Buckleya i Nick Drakea evoluirao u relativno kratkom vremenu u istinski izbrušeni original. Tekstovi su poetsko mistični, ponekad emotivni, prožeti lingvističkim cakama za mozganje, glazba uglavnom minimalistički gitarski legato i veoma je dinamična u različitim tempovima, a njegov vokal izuzetno dotjeran, sugestivan, pomalo mračan i nadasve melodično rafiniran po čemu se vidi da je mnogo radio na kompozicijama i sav svoj kreativni potencijal uložio u njih. Nikola Nešković, jedini koji se nalazi iza pseudonima iliti naziva (izmena vremena) je kompletan glazbenik, pjevač i poeta, izrastao je u zrelog i originalnog kantautora koji nije suhoparni akustičar s gitarom, već umjetnik koji na veoma suptilan način kroz pjesme uvlači u svoju relativno jednostavnu, ali veoma profinjenu umjetnost.

Ovaj sjajan rad otvara jedna od nekolicine savršenih kompozicija, "Ni iz čega život" gdje već u startu obara sa elegičnim minimalizmom, turobnom atmosferom i mračnom vokalnom interpretacijom s lirikom u kojoj prvo niže nekoliko poetskih sličica 'geneze', a onda eruptira u jednom od najsnažnijih stihova albuma 'ni iz čega život, kliče život' gdje je lingvistička okosnica glagol 'kliče' koji dvosmjerno djeluje kao 'nicati' (rasti) i 'klicati' (radosno podvriskivati). Duboko emotivna i intimna "Izmena vremena" u svojoj sofisticiranosti prikazuje veoma čudan završetak jedne veze gdje ona 'danima pušta zrake sunca'. Pokušao sam temeljitije shvatiti ovaj stih, ali nekakvo racionalno objašnjenje baš i nisam pronašao; Nikola se služi britkim i kratkim stihovima u mističnom izdanju gdje su naglašene emocije, no na što se sveo završetak, uistinu je enigma za dugotrajnije analize. Na album je uvrštena nova verzija "Ne, ne" koja je bila vrlo loše snimljena na debiju, a ovdje je izvedena kao jedna od rijetkih staccato melodija. Duboko je depresivna, neizostavno mistična i izgleda da govori o suicidu ('zašto želiš da budeš mlad leš/ zašto kucaš na vrata smrti prije vremena prijatelju moj/ kadar si da to prevrtiš'). Ali može govoriti i o nekim drugim sferama, primjerice narkomaniji, alkoholizmu i različitim životnim samodestrukcijama. Ima se ovdje sa čime razbijati glava... "Drvo i drveće" počinje sa finom staccato melodijom, a onda se pretvara u snažan rockerski minimalistički legato koji podsjeća na Anathemu. Tekst je ponovno sofisticiran i namjerno nedorečen, tj. nezavršen, ali je poetski sročen sjajno gdje se otvaraju brojne asocijacije na život, a na koncu i na smrt. Ovo je jedna od dvije pjesme koje nije napisao Nikola (druga je lagana "Poklon"), no na poleđini omota su imena autora toliko sitno odštampana da ih se ne može razabrati. Jedina pjesma u kojoj (izmena vremena) ima pratnju bubnjara Boris Martinovića, te bas gitare i klavijatura Vladana Ostojića je "Nevidljiva", veliki biser s psihodeličnim predznakom u ambijentalnom post-rock stilu. Prateći instrumentarij je potisnut u pozadinu, ali fantastično djeluje. Ovo bi možda mogao biti nagovještaj novog zvuka i ako razvoj krene u tom smjeru, ima itekakve budućnosti... Poetski protestan komad "Sat i po istine" u još jednom rockerskom izdanju priča je koja se transparentno može odnositi na vlastodršce i sve huškače mržnje, ratova i klanja, a onda pristiže nebesko ambijentalni komad "Planine" pojačan vokalnim echom s najminimalnijim stihovima, između ostalih 'nebo je bliže'. Jest, ovdje se (izmena vremena) približio nebesima... "Devojka koja voli život" u izvedbi nekog drugog vjerojatno bi zvučala kao jedva zamjetna balada, no u ovom slučaju je veoma upečatljiva zahvaljujući senzualnom vokalu. A onda pred sam konac, dolazi jedan od pravih pravcatih hitova - "Deca sunca", akustična rokačina za koju samo mogu zamišljati kako bi zvučala da je izvedena uz pratnju nekog benda, primjerice Caveovih The Bad Seeds, pa čak i nekog christian-rock/metal sastava. Kostur je veoma jednostavan sa indie-rock/ punkerskim šlihom, no tematika je veoma pozitivistička, pomalo flower-power 'mi pevamo da se postide roboti/ na reverima prkos drag, na ljuljačci dečak plah, podno ceste kiselo voće, suncokreti... nuklearni potezi ka nebu/ znaju sveci da stoje u redu/ ali bi uvek na prvom mestu, veštački glasovi... gde je smisao života?'. Nikolina grlena intonacija harme 'na-na-na-na' je strašno zarazna i ustoličena je u svojstvu stadionskog refrena koji ulazi pod kožu. Na kraju je smještena "Pirinčana jutra", lagana ambijentalna sličica po kojoj je nazvan prethodni EP (dotična pjesma nije na njega uvrštena) i u svim pogledima potpuno umjetnički zaokružuje ovaj nevjerojatno dotjeran i snažan album.

Sve ono što se naziralo na prva dva izdanja, ovdje je buknulo u strahovitu vatru iz koje je isplamsala najnovija senzacija ovozemne akustične kantautorske scene. Tekstovi za razbijanje mozga, dotjerana glazba sa suvremenim minimalističkim stilom i snažna vokalna interpretacija kakvu bi poželio svaki indie, progressive i pozitivističkim svijetlom obasjan rock-band. Nije pretjerano reći da osim što je ovo bez ikakve sumnje ponajbolji izdanak Brlog Recordsa, album koji se definitivno nameće kao jedan od najsnažnijih radova ovozemne kantautorske scene u posljednjih nekoliko sezona.

Ocjena (1-10): 10
Web: www.myspace.com/izmenavremena

Diskografija:
Hajde pođi da vidiš ribarske mreže (2008)
Pirinčana jutra, EP (2010)
Razlika je svetlosna (2010) JAHRTAL - William Blake - Lieder von Unschuld und Widerfahren (2010, Brlog Records/S.K.Z. 035)

Četvrti album austrijskog dvojca (Christine i Ewald) drugo je njihovo izdanje za Brlog Records, a ovdje su uglazbili na svoj komorni folk stil stihove William Blakea (1757-1827), velikog engleskog pjesnika i slikara iz vremena romantizma koji je dugo vremena bio neshvaćen i nepriznat umjetnik skončavši život u potpunoj bijedi. Riječ je o njegovom najpoznatijem djelu "Songs of Innocence and of Experience" objavljenom 1789. kao "Songs of Innocence" i 1794. kao nastavak "Songs of Experience" koje zajedno sadrži 45 poema, a Jahrtal su ih za ovu priliku obradili 11 i preveli na njemački jezik. Veoma je žalostan podatak, što se tiče Blakea, da je ovo djelo koje je sam štampao i oslikao, u vrijeme svojeg života uspio prodati u samo 20 primjeraka, a kasnije je doživjelo vrtoglave naklade. Djelo je već mnogo puta bilo uglazbljivano i reinterpretirano u različitim varijacijama (Ralph Waughan Williams, Sven-David Sandstrom, Benjamin Britten, John Travener, Jah Wobble, Tangerine Dream, Allen Ginsberg...), a 2005. kompozitori William Bolcom i Leonard Slatkin za njega su osvojili čak tri Grammyija u kategoriji klasične glazbe.

Izabrane Blakeove poeme su ponekad vrlo enigmatične, mračne, govore o nesretnom djetinjstvu, školovanju, rođenju, životu i smrti, ali i o ljubomori, svečenićkoj pedofiliji i raznim nastranostima, no u principu iz njih izviru poruke o slobodi, toleranciji i kritičkom rasuđivanju. Nema baš optimističkih tema izuzev predzadnje "Ach! Sonnenblume" o suncokretima koja poprilično aludira na flower-power generaciju, a za one poput mene kojima njemački jezik predstavlja problem, najbolje bi bilo da se drže izvornika na engleskom.

Album je podijeljen na dva dijela - "Songs of Innocence" i "Songs of Experience", te je u svakom po 5 kompozicija, a kao završetak, jedanaesta skladba je "Night", jedina otpjevana na engleskom jeziku. Ako se kojim slučajem dohvati bilo originalni tekst ili njemački, a može i prijevod na hrvatskom, najbolje bi bilo da se slušatelj zavali u naslonjač, pusti cd i tumači tekstove, jer slušati samu glazbenu izvedbu predstavlja popriličnu artističku monotoniju. Ovaj dvojac se izmjenjuje na vodećim vokalima, dok je Ewald uz to i zadužen za cjelokupni glazbeni interijer u kojem je koristio čak 14 instrumenata, uglavnom starinskih i arhaičnih glazbala poput sitara, lutnje, saroda, duduka, harmonija..., a klasičniji među njima su banjo, violina, vergl, flauta, organ, električna gitara i bubanj koji se doduše koriste u vrlo ograničenoj dozi. Cjelokupna glazba je vrlo mirna, ambijentalna i prožeta je sa mnogo folklornih detalja koji aludiraju na 18. i 19. stoljeće ili bolje rečeno, na nekakvu imaginaciju kako je možebitno nekakva pučka glazba izgledala u vrijeme klasičnog engleskog romantizma. Stoga se Ewald uglavnom prihvatio jedne noseće konstrukcije u svakoj pjesmi na koju je sistemom minimalističke nadogradnje utkao brojne melodije kompaktno razdvojene na kanale, a u ponekim skladbama se može primjetiti i stanoviti kompleksniji pristup ka aranžmanima koji uvelike obogaćuju u principu vrlo lelujav i dosadnjikav sadržaj.

Tako nakon početnih "Eingang - der Pfeifer", "Das hallende Grun", uistinu predugačke "Nacht" od punih 9 minuta i suncem ozarene ambijentalke "Fruhling", pravo audiofilsko osvježenje pruža 7 minuta dugačka "Wiegenlied" gdje se Ewald tek u drugom dijelu aranžmana razmahao sa glazbenom slobodom. Sve kompozicije su uglavnom sročene tako da glazba samo prati njihove gotovo sakralno mirne vokalne intonacije s hladnim emocijama, no ovdje se melodija razvila u neočekivanom pravcu koji je oivičen čak i sa finom pozadinom solaže na distorziranoj električnoj gitari i ambijentalnom finišu s nekoliko instrumentalnih kanona.

Drugi dio, "Songs of Experience" počinje iznenađujuće mračnim komadom "Eingang - der Erde Antwort" koji dušu daje za kurentni gothic/ neo-folk trend, pa čak i dark-wave, te je zbog svojeg eksperimentalnijeg pristupa i psihodelično-monolitne atmosfere jedan od izuzetnijih komada koji odskače od nekakvih pokušaja aludiranja na englesku glazbu od prije tristotinjak godina. Ovakva vrlo dobra glazbena forma mjestimično se hvata u "Mein hubscher Rosenstrauch" sa podebljanim efektima koji su ispleteni fade-in/ fade-out sistemom, a do kraja albuma poredane su uglavnom jednostavne kompozicije koje na određeni način imaju mnogo bliskih karakteristika s našom Dunjom Knebl. Jedini izuzetak je komorno adaptirana "Ein kleines verlorenes kind" sa aranžmanom za violončelo, banjo i harfu.

Unatoč laganoj glazbi uokvirenoj u komorni folk s mnogo ambijentalnosti i melodija koje pristižu u valovima i kanonima, ovo je poprilično dosadan album za onu publiku koja je odrasla u rock svjetonazoru. Više odgovara za kućni ambijent privatnih umjetničkih kružoka uz kamin, no u svemu ovome nekako manjka emotivnosti i ekspresivne interpretacije, kao i eksperimentalne slobode. Bilo vokalne, bilo glazbene. Sve je vrlo linearno, a kada glazba putuje takvim tokom poput mirne rijeke u kojoj nema niti jednog brzanca, vira i opasnosti, uzbudljivost se vrlo brzo pretvara u suhoparnu artističku monotoniju.

Ocjena (1-10): 6
Web: www.myspace.com/jahrtal

Diskografija:
Anhstern/ Steinklang (2007)
Woven Wheat Whispers (2008)
Lichtbuch (2009)
William Blake - Lieder von Unschuld und Widerfahren (2010) RAZNI IZVOĐAČI - Novi odmetnici (2010, Brlog records/S.K.Z. 032)

Čopor je u veoma kratkom vremenu od nekih 4-5 godina aktivnog rada Brlog Records uspio oko sebe okupiti impresivnu selekciju akustičara s područja uglavnom Hrvatske i Srbije, te ih je za ovu priliku poput reprezentativnog lidera odabrao da brane boje njegove zastave. Ovdje je upravo 11 igrača kao u klasičnoj nogometnoj postavi, a neki od njih predstavljeni su sa po dvije pjesme. Koliko mi se čini, niti jedna od njih nije ranije objavljena što čini posebnost ove kompilacije, a ono što čini drugu stranu medalje je ponovno neadekvatan omot na kome nema niti slova o izvođačima. Eh... Ne znam jel to toliko teško bilo ispisati autore i poredak pjesama... Na svu sreću, kompletna lista se otvara kada se cd stavi u kompjuter, ali zamislimo kakva zbrka dezinformiranosti bi nastala da je ovo tiskano na vinilu ili kao audio kaseta. A na poleđini omota nalazi se samo jedan, ma gotovo nepotreban tekst Stefan Zweiga iz 'Jučerašnjeg sveta' koji ništa informativno ne govori o sadržaju. Joj, joj, joj... Šta da kažem, ovo je užas od promocije ovakvih snažnih autora koji svojim izrazom i lirikom mogu oprati cijelu kontrarevolucionarnu branšu i sve letargičare koji niti sami ne znaju što bi radili sa svojom akustarom i o čemu bi pjevali.

Međutim, sav ovaj katastrofalan dojam nestaje kada se cd zavrti sa prvom pjesmom OLOVNOG PLESA "Mrtvo sunce" na tekst Đure Sudete koja je nekako najfinija na cijeloj kompilaciji. Interesantno, Stipe i Tomislav ovdje su po prvi puta uz svoje gitare upotrijebili i pozadinsku harmoniju syntha. Zastupljeni su još sa lucidnim minimalističkim bluesom "Metamorfoza" na tekst Slavka Mihalića kojeg je otpjevao Stipe svojim hrapavim glasom Tom Waitsa, a po atmosferi naveliko vuče na onaj kultni Suicide s konca 70-ih godina. (IZMENA VREMENA) iliti (izmenavremena), tj. Nikola Nešković prisutan je sa dvije lagane balade "Prva žeđ" u kojoj koristi i usnu harmoniku i "Jer tamo ne lutam" koje su možda nastale prije albuma "Razlika je svetlosna" što se uočava po produkciji, a stih 'sve je dobro kada uzmem gitaru' na najbolji mogući način dočarava cijeli ovaj kružok akustičara. MILAN KORAĆ je novo ime na Brlogu, ali ne bježi daleko od klasičnog akustičnog bluesa sa pjesmom "Skrovište" koju je pojačao usnom harmonikom. Inače je pjevač novosadskog Šinobusa. O NEVJERNOM TOMI, odnosno Tomislavu Zoriću iz Olovnog Plesa sve najbolje. U njegove dvije pjesme "Ljubav" i "Bezimenoj" (tekst Gustav Krklec) nalazi se njegov trade-mark; ugodan vokal, sjajna melodija, malo staccato intervencija, usna harmonika i druga nadosnimljena gitara. KATARINA & DEJAN su pravo osvježenje, dolaze iz Ljubljane i ovdje pjevaju na slovenskom jeziku "Uspavanka za fride", a na engleskom "Valentine". Prva je izuzetan folk-blues kojeg je Katarina otpjevala u sjajnoj interpretaciji koja vuče na svašta; od Lise Gerrard i Joan Baez do Afiona i Lidije Bajuk, a druga je uglazbljena lagana country obrada teksta škotskog fizičara Maxwella sa finim ambijentalnim gitarskim slide dionicama. Iza imena ANOTHER SIDE OF THIS LIFE nalazi se Miloš Drobnjaković iz Prkos Drumskog koji je obradio "Daljine", naslovnu skladbu albuma Nine Romić kojeg je i producirao. Njegova interpretacija donosi posve drugačiju dimenziju od originala, optimističnu, svjetliju i vedriju s ponešto ambijentalnog elektronskog šliha koji podsjeti na Bryan Ferryija i Roxy Music. Kao relevantna poveznica, ovdje su uvršteni i PRKOS DRUMSKI sa "Kap po kap" u kojoj je po njihovom običaju sve lijepo, krasno i nevino. IVAN ŠKRABE ovdje je jedini pravi lo-fi primjerak sa dvije pjesme koje djeluju kao stari uzorci zvučnog naftalina s početka 20. stoljeća kada su se snimci bilježili na rotirajući valjak, a selektor ove škvadre ČOPOR odvažio se da snimi dva nova komada. "Balada o usamljenom jahaču" i "Smrt svoju slutim" su evidentno nastali u vrijeme snimanja albuma "Život počinje u četrdesetoj" samo s razlikom što su u ovom slučaju namrgođeni, depresivni, mračni i tmurni izdanci, posve izolirani od onog romantičnog ljubavnog senzibiliteta. Najoriginalniji komad kompilacije je "Revolver bluz" u izvedbi NAS DVA, zna se, Čopora i Stipeta iz Olovnog Plesa koji se ne libe odvažiti u eksperimente i egzibicije samo sa drajvom na jednoj gitarskoj žici, pljeskanjem rukama, ritmičkom 'huh-hah' vox-extended tehnikom u blueserskom taktu s opakim Čoporovim vokalom, a sve u završnici finišira s gotovo disharmonijom i kakofonijom na kojoj bi im pozavidjeli mnogi iz oblasti lo-fi bluesa i alternativne akustike. Na samom kraju nalazi se NINA ROMIĆ sa veoma lijepom pjesmom "Tajna" s kojom nastavlja svoj visoko postavljeni autorski standard mada je ustvari riječ o stihovima pjesnikinje Ane Brnarić, dobitnice nagrade Goran za mlade pjesnike 1998. godine.

Eh, da se Čopor barem malo potrudio i ispisao play-listu, ova sjajna kompilacija imala bi kompletno zaokružen i cjelovit doseg. Jasno je da ponekad u slučajevima izuzetnih albuma solo autora ili benda omot uopće nije bitan, ali kod ovakvog brda od 17 pjesama i 11 izvođača to je neophodan faktor. Evo, citiram točno što on kaže o tome: 'znam da ljudi sve vole da im se odma servira, al' nek' malo misle pa ko su sad ti odmetnici... a i nismo baš tolki anonimusi'. Ma ne pretjerujmo, ovdje je trebala biti kompletna lista i točka. Nije ovo techno kompilacija Bonzai Records gdje ne znaš tko je od koga maznuo samplove i tko je koga guzio na mixeti nakljukan keksima i bombonima. Ovo je prozor u sjajnu autorsku dimenziju koja nažalost zbog ovakvog omota mnogima neće odgovarati i rijetko tko će naći vremena da čačka po internetu da bi došao do spoznaje o njima.

Ocjena (1-10): 8 IVAN ŠKRABE - EP (2010, Brlog Record/S.K.Z. 033)

Već naveliko znani kantautor iz Jastrebarskog osim u ovom cd formatu sa 5 pjesama, na slobodni download ponudio je isti EP koji sadrži još jednu pjesmu "O vječitom vraćanju kući" u kućnom lo-fi izdanju. Predstavlja se u klasičnom singer/ songwriter izdanju, pjeva na hrvatskom jeziku, svira akustičnu gitaru i usnu harmoniku, a stilski preferira country, folk i blues otprilike u relacijama ranog Bob Dylana, Woody Guthriea i klasičnog akustičnog Neil Younga. Za razliku od ona dva loša lo-fi snimka koja se nalaze na kompilaciji "Novi odmetnici", ove pjesme su odlično snimljene, fino odpjevane i sve su autorski radovi. Njegova tehnika bazirana je podjednako i na legato i staccato, melodije su mu klasične, malčice bačene u nekakvu prosječnost, no tu su zato veoma jaki tekstovi koji govore o socijalnim nepravdama na emotivan način. Malo zasmeta što Škrabe nije drskiji, već samo izvještava o današnjici poput reportera. Njegove pjesme su prožete jakim socijalnim akcentom, ali sve su to nanizane sličice prizora koje on vidi na ulicama, međutim ništa on o svemu tome ne komentira subjektivno i ne unosi se u to kao da je njegov problem. Sve se doima kao da mu cijela situacija samo pruža idealnu temu o kojoj ne govori ništa iole bitno, a niti ne potencira na strasti, štoviše, u nekim momentima se doima kao da će zaspati poput Dylana za mikrofonom. Malo ubaci poneki poetski detaljčić u prve tri skladbe "Car je gol", "Lelek sebra (na rubu možda baš vašeg grada)" i "Za sanjare i skitnice sve", da bi se malčice individualnije pozabavio sa nekakvim vlastitim stavovima u "Evo nam i sunca", ali moram priznati da niti tu nisam pronašao ništa osobito osim fino sklepanih stihova. Kada sam ga gledao na HGF-u, ostavio mi je snažan utisak, međutim, sada kada sam detaljno preslušao ove njegove tekstove uviđam da nemaju težinu kakvu primjerice očekujem od nekoga kojega su pomalo pretjerano i prerano nazvali hrvatski Dylan. Subjektivno gledajući, nisam impresioniran. Prejednostavno i previše letargično.

Ocjena (1-10): 5
Web: www.myspace.com/ivanskrabe

Sva dosadašnja izdanja Brlog Records:

ČOPOR - Gomila slika (2006, Brlog Records/S.K.Z. 001)
DR.AGO - October Star (2006, Brlog Records/S.K.Z. 002)
ČOPOR - San o velikom bijegu (2006, Brlog Records/S.K.Z. 003)
DR.AGO - 98_00_12 (200?, Brlog Records/S.K.Z. 004)
ČOPOR - Imitacija života (2007, Brlog Records/S.K.Z. 005)
GIRL WICH NAME BEGINS WITH S - Totaba (2007, Brlog Records/S.K.Z. 006)
RAZNI IZVOĐAČI - Šta se to ovdje kuha, porcija prva (2007, Brlog Records/S.K.Z. 007)
REAL LIVE TIGERS - This Is Sometimes A Riverbed (2008, Brlog Records/S.K.Z. 008)
ČOPOR - Priča o dobrom ludilu (2008., Brlog Records/S.K.Z. 009)
IZMENA VREMENA - Hajde pođi da vidiš ribarske mreže (2008, Brlog Records/S.K.Z. 010)
MESTA - Bez dna tajni (2008, Brlog Records/S.K.Z. 011)
PRKOS DRUMSKI - Vreme ispred nas (2009, Brlog Records/S.K.Z. 012)
ČOPOR - Ubojica u meni ubija polako (2009, Brlog Records/S.K.Z. 013)
ČOPOR - Sjećanje na snove (2009, Brlog Records/S.K.Z. 014)
SNOW CREATION & TRUMPETMAN - Trees. Nest. Happiness (2009, Brlog Records/S.K.Z. 015)
JAHRTAL - Lichtbuch (2009, Brlog Records/S.K.Z. 016)
ČOPOR & STIPE (Nas dva) - Svatko je jedinstven (2009, Brlog Records/S.K.Z. 017)
BIG SPIRIT & AARON GODWATER - Split album (2009, Brlog Records/S.K.Z. 018)
ČOPOR - Staklene oči klauna (2009, Brlog Records/S.K.Z. 019)
ČOPOR & STIPE (Nas dva) - Pogled sa stabla (2009, Brlog Records/S.K.Z. 020)
OLOVNI PLES - Gnijezdo bez sokola (2009, Brlog Records/S.K.Z. 021)

RAZNI IZVOĐAČI - Gledajući unatrag vidim naprijed (2010, Brlog Records/S.K.Z. 023)
OLOVNI PLES - Proljeće u decembru (2010, Brlog Records/S.K.Z. 024)
ČOPOR - Čudnovato beskrajno putovanje počinje opet... (2010, Brlog Records/S.K.Z. 025)
VARIOUS ARTISTS - ??? (Brlog Records/S.K.Z. 026)
OLOVNI PLES - Rovovska akustika (2010, Brlog Records/S.K.Z. 028)
NEVJERNI TOMO - Pogled z drugog brega (2010, Brlog Records/S.K.Z. 029)
IZMENA VREMENA - Pirinčana jutra, EP (2010, Brlog Records/S.K.Z. 030)
ČOPOR - Život počinje u četrdesetoj (2010, Brlog Records/S.K.Z. 031)
RAZNI IZVOĐAČI - Novi odmetnici (2010, Brlog records/S.K.Z. 032)
IVAN ŠKRABE - EP (2010, Brlog Records/S.K.Z. 033)
(IZMENA VREMENA) - Razlika je svetlosna (2010, Brlog Records/S.K.Z. 034)
JAHRTAL - William Blake - Lieder von Unschuld und Widerfahren (2010, Brlog Records/S.K.Z. 035)

Neke od albuma možete besplatno skinuti sa nove stranice: www.copor.blogspot.com

horvi // 20/12/2010