Ekselenski s prebivalištem u Celju je jedan od rijetkih književnika ex-Yu regije koji se bavi fantastikom i epovima. Saga "Vitezi in Čarovniki" ima 11 nastavaka, a biti će ih još. On se ovdje na pozamašnih 200 stranica + još 100-tinjak dodatka bavi slovenskim epom u fiktivnoj mitologiji Vesoljnega carstva koje je trajalo 250 godina CE - broji se prema t.i. carskoj eri koja je počela 996. z.e., a tada nitko nije niti slutio da će kroz samo pedesetak narednih ljeta to carstvo potpuno propasti.

Radnja je kompleksna s brojnim epizodnim likovima u četiri čina "Trije sveti kralji", "Spočetje odrešnika", "Prvi oznanjevalec" i "Bog nima nezaželenih otrok", a kroz fabulu je prolongirao i specijalno fiktivan, izmišljeni, umjetni jezik s otprilike 4000 novih riječi od kojih je većina takoreći iz uobičajenog slenga (keš, klošar, komp, holi, fafanje, fiksanje, esesovka, čuza, sponzoruša, coprnija, zijati, švicati…), no brdo njih je apsolutna misterija za odgonetnuti bez priloženog rječnika (tagak, takpet, šadas, šerek, ševiz, rešgea, rešgeo, sagenuš, damejah, dehab, en'kaetir, en'šatagbešazim jesodeg, jekibi…). Jasno, ovo uvelike miriše na kombinaciju "Zvjezdanih staza", te Tolkenovog "Hobita" i onih nastavaka "Gospodara prstenova" paralelno uključujući vilenjake, orke i slične spodobe u svijetu naprednog SF romana stacioniranog prije otprilike 2 tisoč let. Tada nije bilo političkih mešetarenja, šerifovanja velike sile, urota, masona i kojekakvih teorija zavjere, već magičnog čarobiranja svakodnevice u blagostanju, a Ekselenski je pravi pripovjedni majstor o deželi sa vilenjacima koji su u vječnom ledu i snijegu prekinuli sve kontakte sa stvarnim svijetom carice Meri Eleje u mitskoj palači povrh Kandarja. O svemu tome su nastale legende i mitovi kako je bilo lijepo živjeti u Vesoljnem carstvu gdje su Šumski vilenjaci kovali strategiju kako srušiti vlast jer im idila mira nikako nije odgovarala.

Roman je izuzetno zanimljiv i uzbudljivo avanturističan. Guta se iz epizode u epizodu nizajući magične dogodovštine Onostranstva razbucane povremenim izvodima iz biblijske mitologije ne zadržavajući se opširnije na klasičnoj epici ili ruskoj stilizaciji s beskrajnim opisima i metaforama; tempo je vrlo brz, a način pripovijedanja uvelike usmjeren na dijaloge putem kojih se saznaju sve vitalne karakteristike epohe carstva koje je paralelno postojalo s Rimljanima, najvećem izvoru grehote. Nedugo nakon ovog romana tiskan je i drugi dio, te se očekuje i treći da zaokruži kompletnu trilogiju.

horvi // 01/02/2022