Osnovani 1979., prvi album identičnog naziva Duran Duran objavljuju 1981., te odmah skreću pozornost svjetske javnosti raskošnom produkcijom, skupim video spotovima i savršeno dotjeranim izgledom. Godinu kasnije, "Rio" ih je potpuno učvrstio na tron najpopularnijih "new romantics" izvođača. U to vrijeme kritika se dvoumila, doduše nitko ih nije popljuvao, ali nametnuli su dilemu oko možebitnog artizma - futurizma pokupljenog s radova Roxy Music, David Bowiea, Japana, elektronske, funky, disco scene, te niza stilskih imitacija životno - umjetničkih opredjeljenja najpoznatijih homoseksualaca Quentina Crispa, Oscar Wildea ili Andy Warhola. Sam termin "new romantics" je bila etiketa koja je prodavala vanjski image, a nikako svjetonazor, glazbeni žanr ili artistička uvjerenja, tako da je scenska pojava Duran Duran mnogo više govorila od njihove glazbe. Otmjena odjela, svilene košulje, farbana kosa, probrani make - up koji su koristili više bi pristajao uz manekene, foto- modele i atribute "feminost" i "romantičnost". Iako je njihova pojava bio relativno jeftin art - trik, magija kojom su očarali naprosto je bila madijska ljubav na prvi pogled. Album je doživio svjetski mega- uspjeh, a singlovi "Rio", "Hungry like a wolf" i "Save a prayer" godinama nisu izlazili s programa radio stanica i diskoteka. Savršeno ispeglana produkcija, prozračne klavijature, blago distorzirane gitare, diskoidni ritmovi, funky basovi i šminkerski Le Bonov vokal, uz nekiliko zanimljivijih sviračkih poteza govore o stilizirano dekadentnim mladićima koji su tih godina potresli svijet svojim izgledom plejboja iz elegantnih kockarnica. Kasniji albumi su ih čitavo desetljeće održali na vrhu, no tada je već bilo jasno da sve to nema apsolutno nikakve veze s realnim kontekstom.
horvi // 13/10/2002