Dogma95 (tj. danski Dogme) je naziv manifesta danskih filmskih redatelja, koje predvode Lars Von Trier i Thomas Vinterberg, koji su, polazeći od stajališta da su visoka tehnologija s jedne, a "autorski" film s druge strane, zatrovali filmsku umjetnost, donijeli deset pravila po kojima će redatelji koji pripadaju pokretu snimati filmove. Nazvali su ih "zavjet čistoće":

1. Snimati se mora na lokaciji. Rekviziti se ne smiju donositi. Ako je određen rekvizit nužan za priču, bira se takva lokacija gdje se takav rekvizit može naći.
2. Zvuk se ne smije snimati odvojeno od slike i obratno. (Glazba se ne smije koristiti, osim ako nije dio snimane scene.)
3. Kamera mora biti ručno nošena. Dopušten je svaki pokret ili nepokret kamere izvediv ručno. (Film ne smije biti smješten gdje je kamera: naprotiv, snimati se mora tamo gdje se film odigrava.)
4. Film mora biti u boji. Posebno osvjetljavanje nije dozvoljeno. (Ako je premalo svjetla da bi se eksponirala scena, ona mora biti izbačena, ili osvjetljena jednom jednostavnom lampom zakvačenom za kameru.)
5. Optička obrada i filteri su zabranjeni.
6. Film ne smije sadržavati površnu akciju (umorstva, oružje i sl.).
7. Vremenska i zemljopisna udaljavanja su zabranjena (film se dešava sada i ovdje).
8. Žanrovski je film neprihvatljiv.
9. Format filma mora biti 35 mm.
10. Redatelj se ne potpisuje na špici. Redatelj prestaje biti Umjetnikom i preuzima samo jedan zadatak: da izvuče istinu iz likova i prostora. Kamera se prestaje koristiti za stvaranje iluzije; ona je tu da zabilježi stvarnost. Snimanje filma po tim pravilima ima više sličnosti s kazalištem nego s "klasičnim" filmom; npr. zbog pravila 2 o neodvojivosti zvuka i slike, svi koji zvukom učestvuju u sceni, moraju biti i na njenom snimanju (nije dozvoljena nadsinhronizacija). Dogma stavlja puno veći naglasak na glumce, a puno manji na tehničke detalje. Vinterberg ističe da ta pravila omogućuju pojedincu da se "koncentrira na trenutak, glumce i priču koju oni izvode".

Prva 3 Dogma filma (Dogma#1 "The Celebration" (Vinterberg), Dogma#2 "The Idiots" (Trier), i Dogma#3 "Mifune's Last Song" (Soeren Kragh Jacobsen)) su polučila veliki svjetski uspjeh. Naravno da za to nije zaslužan manifest od 10 pravila, već talentiranost i kreativnost samih autora. Spas danske (europske ili čak svjetske) kinematografije ili jednostavno "eksperiment pijanih Danaca", kako ga je nazvao Velimir Grgić u Nomadu? Privlačenje pozornosti na svoje filmove ili stvaran pokušaj odmaka od ustajalog načina pričanja filmske priče? Pokušaj da se "bolje" dočara realnost života ili pravila koja jednostavno ograničavaju autora? Vrijeme će pokazati, ali za sada još uvijek oznaka "Dogme" koju nosi određen film pobuđuju posebnu pažnju prema njemu, iako se polako počinju pojavljivati i prosječni filmovi proizvedeni u okviru navedenih pravila.

Da sve ne treba uzimati preozbiljno, pokazuju i sami autori koji pokazuju smisao za humor na vlastiti račun; Vinterberg u svojoj "Ispovijesti" koja se prikazivala uz njegov film "The Celebration", priznaje da je u jednoj sceni zamračio prozor, u drugoj objesio kameru za mikrofon, a u trećoj dopustio glumcu služenje mobitelom koji nije pripadao njemu već jednom od članova ekipe! U tom istom filmu, redatelj moli Sud časti za oprost… Danas može svatko snimiti Dogma95 film, tako da snimi film po ovim pravilima i pošalje ispunjeni formular sa službenih stranica Dogme posebnom povjerenstvu ("Dogmesecretariat"). Više o tome pročitajte ovdje.
Dogma95, kao manifest kod snimanja igranih filmova, počeo je širiti svoj utjecaj i na druga područja. Tako na ovoj stranici možete pronaći manifest za programere računalnih igara pod nazivom Dogma 2001. Što će biti slijedeće? Dogma za izradu sendviča?

sale // 07/07/2001