Povijesni spektakli su u posljednjem desetljeću dolazili na kapaljku i s različitim rezultatima. Bilo je svakakvih pokušaja i pogleda iz drugih perspektiva, ali se rijetko koji film izdvojio s karizmom i posebnošću. 'Templar' dosta svojih nedostataka nadoknađuje nepretencioznom i neopterećenom, krvavom razglednicom iz prošlosti. Stoga se ovo ostvarenje brzo ubacuje u brzinu i na početku daje kratki pregled kako je okrutni kralj John pod pritiskom drugih plemića potpisao jedan od najvažnijih dokumenata britanske povijesti Magnu Chartu. Zemlja se nakon mnogobrojnih sukoba smiruje, a svi slobodni ljudi dobivaju priliku da osjete malo manji pritisak feudalne čizme. Narator nam navodi te činjenice i onda otkriva podatak da je ono što je slijedilo nakon toga ono što ćemo upravo vidjeti. Ima li to ikakve veze sa stvarnim događajima ili nema, nije ni bitno. Kralj John na obali čeka dolazak danskih brodova, ljut, rezigniran, žedan plemićke krvi. Pod pritiskom napisanu Magnu Chartu ne smatra valjanim dokumentom, a zbog činjenice da nitko ni ne pomišlja da bi on mogao pripremati krvavu odmazdu njegov plan teče podmazano i brzo. U svojoj potrazi za apsolutnom vlašću dolazi do prve utvrde i do jednog od baruna koji je bio supotpisnik Magne Charte. U istom tom trenutku tamo se odmaraju tri templara zavjetovana na šutnju i jedan svećenik. Kralj John po kratkom postupku stavlja omču oko barunovog vrata kada se u priču umiješa naivni svećenik. Upravo zbog templara su drugi plemići pobijedili Johna i prisilili ga na potpisivanje, što u ovom slučaju dovodi do situacije u kojoj svećeniku odrežu jezik. Templari ga pokušavaju obraniti, a jedan od njih, Marshall, uspijeva pobjeći sa svećenikom koji ubrzo nakon toga umre. Marshall se vraća u London u kojem ga nadbiskup od Canterburya ostavlja u Redu i dopušta mu da s barunom Albanyem krene put utvrde u Rochesteru iz koje se može upravljati cijelom južnom Engleskom, a s time i Londonom. To je ključna točka na kojoj John ne smije odnijeti pobjedu jer je onda sve izgubljeno. Misija koja je praktički nemoguća i na granici samoubojstva za Marshalla i Albanya postaje potraga za ljudima kojima potonji vjeruje i s kojima se više puta borio. Niti jedan pripadnik te šarolike skupine ljudi nema neke plemenite misli zbog kojih ide u neizvjesnu sudbinu - većina to radi zbog osjećaja dužnosti i poštovanja prema Albanyu, dok Marshall s druge strane želi osvetiti svećenikovu krv. U utvrdi nalaze baruna, njegovu mladu ženu Isabel i nekolicinu sposobnih ljudi za obranu. Unatoč tome što redatelj filma ne uzmiče od nekih prokušanih klišeja - okupljanje ljudi za nekakvu akciju ili borbu u kojoj su šanse za uspjeh mali ili nikakvi je jedan od tih - izvedba je drugačija i neopterećena s time da sve bude značajno, plemenito, ispunjeno nekim dubljim smislom. Ionako dobivamo dio povijesti koji nije toliko pznat i razvikan, ako je uopće utemeljen u stvarnosti, a pravih junaka bez greške i mane nema nigdje na vidiku. Marshall se izdvaja kao tihi i najkompetetniji borbeni strateg. U više situacija odnosi pobjedu i donosi dobrodošlo olakšanje za ostale, ali u isto vrijeme griješi i u nekim ključnim trenucima borbe ostaje izvan stroja, a šanse za druge se tada drastično smanjuju. Redatelj definitivno najviše uživa u scenama borbe kojih ima puno i koje ne uzmiču od brutalnosti srednjovejkovnih sukoba. Impresivne scene napada s katapultom i krvave borbe na zidinama utvrde smjenjuju se s nekim nepotrebnim dijalozima i scenama koje ponekad ne doprinose radnji, nego je usporavaju. Film se ne treba uzimati preozbiljno, a zbog entuzijazma, dobre glumačke ekipe i nekih jednostavnih, ali upečatljivih rješenja, svakako se može pogledati s uživanjem.

ocjena filma [1-10]: 6

robert tabula // 12/08/2011