Drugi album makedonskog etno sastava je gotovo kompletan autorski materijal koji uz tradicionalnu baštinu balkanskog juga donosi i nekolicinu iznenađenja uvijenih u suvremene pop obrasce.

Baklava je makedonski etno kvartet koji postoji od 2005., a sastavljen je od iskusnih glazbenika koji vrlo dobro barataju tradicionalnim instrumentima. Nakon debi albuma "Baklava" (2006, SJF Records) odlazi Aleksandar Stamatov i njega na tamburi mijenja Vladimir Martinovski, učenik velikog majstora Pece Atanasovskog. U sastavu je još jedan student Pece, udaraljkaš Dejan Sibinovski koji se uglavnom koristi defom, ali po potrebi može zasvirati i nekolicinu drugih instrumenata jer je prije Baklave surađivao s raznim izvođačima. Po glazbenom stažu ostatak Baklave ima zavidno iskustvo. Nikola Nikolov (tambura) je bio članom različitih bandova metal, rock i funk usmjerenja, između ostalog svira gitaru i u jazz sastavu Plan B, a u svirci tambure uveo je neke nove i suvremene elemente u improvizaciju, te mu također dobro leži svirka i na još nekolicini instrumenata. Pjevačica Elena Hristova povremeno svira kaval, vrlo dobro je upoznata s opernim, zborskim i pučkim pjevanjem, neprekidno je u potrazi za novim i svježim načinom skladanja i interpretiranja narodnih pjesama, a sudjelovala je u različitim projektima i albumima, te je nastupala u nekoliko europskih zemalja.

Sama baklava je arhetipski geometrijski oblik četverokutnog šiljatog paralelograma koji je jedan od autohtonih oblika i ukrasa Balkana osobito na vezovima, ćilimima i tepisima, te je prema tom obliku i vrlo omiljena poslastica napravljena od lisnatog tijesta s orasima i bademima utopljena u šećernu vodicu dobila ime. Glazba Baklave se prvenstveno temelji na tradicionalnom makedonskom folkloru s naglaskom na minimalističke obrasce i nadogradnje u što je to moguće jednostavnijem formatu. Unatoč ovom naoko šturom konceptu, sastav se otvoreno upušta u izazov gdje bez predrasuda oko mogućeg kičeraja istražuju mogućnosti komponiranja zahtjevnog makedonskog folka na posve nepretenciozan način. Pošto su na debi albumu "Baklava" imali uglavnom obrade tradicijskih folklornih kompozicija, na svojem drugom radu "Kalemar" odlučili su se oprobati na teritoriju autorskih skladbi uz svega tri obrade. Tako uz tradicionalne kompozicije "Tvojte oči Leno", "Javore" i bonus pjesmu "Oj devojče" koja je snimljena još koncem 2004. sa gudačkim kvartetom Quartet, sav je ostali materijal djelo Baklave. Glazbu uglavnom potpisuje Elena, dok su tekstove priredili Dejan i Vladimir. Iza lirike koja kroz univerzalnu prizmu donosi duh tradicijskih svjetonazora bez posezanja u prošlost, sadašnjost ili budućnost, te nadahnuća sa idiličnim pejzažima (sunce, dan, noć, magla) i emocijama (tuga, veselje, optimizam), kao i specifičnim, pomalo apstraktnim epskim opservacijama, nalazi se sijaset interesantnih glazbenih riješenja koja sežu od samih etnoloških korijena do suvremenih pop obrazaca. Uz nezaobilazni oro (skladba "Čekor"), tročetvrtinske plesne taktove ("Oblače") i lagane ambijentalne harmonije ("Duša", "Izvor"), album donosi natruhe gothic-popa ("Glas", "Den"), liniju standardnog indie-rocka (odlična "Psalm"), te za ne povjerovati i d'n'b ritam (najplesnija "Sevda"). Dakako, sve je ovo odsvirano na njihove pripadajuće autohtone instrumente uz prisustvo specifičnog makedonskog melosa kome su hrabro pridodali suvremeni izraz. Na albumu se pojavljuju i dva gosta (Dejan Teodosievski i Erhan Shukri) koji su upotpunili njihov zvuk sa violončelom i violinom.

Ovom prilikom Baklava je pokazala da ima visoki potencijal za stvaranje originalne world-music glazbe s temeljem u tradicionalnom makedonskom folku kojeg su umješno adaptirali kroz nekolicinu suvremenih stilskih obrazaca na vrlo dosjetljiv i inteligentan način. Skladbe su za folk glazbu inovantnih aranžmana, bez obzira na minimalistički manirizam pune su dinamike i atmosferičnosti, a Elena veoma lijepo i senzibilno pjeva. Premda album nema karakterističnu pop orijentaciju poput hrvatskih Afion koji su donekle bliski u nekim segmentima, Baklava je natruhe popa vješto sakrila u egzotici koja im je domaći teren na kome se snalaze kao svoji na svome. Stoga ne treba sumnjati u perspektivu ovog sastava koji bi se mogao vinuti vrlo visoko na karti ex-Yu etno scene. Sada samo treba obratiti pažnju na njihovu koncertnu aktivnost i pogledati ih uživo prvom prilikom.

ocjena albuma [1-10]: 9

horvi // 03/02/2009