Jel znate što je verestuvanje? Čisto sumnjam da čak i veliki dio kajkavaca tamo od Međimurja, Zagorja, Prigorja, hrvatske metropole, a kamoli Gorana (Gorski Kotar, naravno) zna njegovo značenje. To je čisto podravski naziv za bdjenje, odnosno običaj najuže familije i prijatelja da uz pokojnika provedu barem jednu večer prije pokopa. Nekoć su se verestuvanja održavala u domaćinovoj kući odakle je i kretao sprovod do groblja, a kasnije u mrtvačnicama sve s nakanom da se nakon 24 ili 48 sati potpuno ustanovi klinička smrt kako se ne bi kojim slučajem pokopala živa osoba. Tom prilikom su okupljeni uz tugovanje obično molili krunicu i lamentirali čitavu noć, a sve se odvijalo u skrušenoj atmosferi uz svijeće, petrolejke lampaše ili krajnje prigušeno svjetlo. Danas rečeno, darkerski gothic horror ambijent. Takav je i kompletan dojam ovog već petog živog zapisa koprivničkog autora održanog 22. siječnja 2022. u zagrebačkom klubu Dva Osam na kome je izveden gotovo kompletan materijal istoimenog, hvaljenog albuma "Siromahi i lazari" objavljenog koncem 2020. na kome je potpuno promjenio stil koristeći izvorni, autohtoni kajkavski dijalekt specifičan za Podravinu, često nerazumljiv, što zbog samog leksičkog odstupanja, a što zbog naglašenih akcenata koji su manje-više u pravilu na prvim dugosilaznim slogovima s disonantno razvučenim samoglasnicima tijekom jedne riječi ili čitave rečenice. U principu, od naselja do naselja, od sela do sela se taj naglasak razlikuje, pa i samo semantičko značenje pojedinih riječi, no podravski kajkavci se međusobno potpuno razumiju što pokazuje razvijeno bogatstvo komunikativnosti zavičajnog govora. Ako pri tome mislite da je onaj kajkavski iz TV serije "Gruntovčani" iskonski izvorno podravski, moram vas razuvjeriti - nije. Samo je prilagođen širokim medijima uz brojne adaptacije jer da je korišten baš upravo onaj iz sela u okolici Koprivnice i Đurđevca gdje je serija snimana (Sigetec, Novigrad Podravski, Đurđevec), mnogo toga bi bilo teško razumljivo širem gledateljstvu, a Ivan se služi upravo tim originalnim dijalektom. Manje-više, no njegov koprivnički je urbaniji, nije čisto seljački, da ne vrijeđam, ruralniji, ali dapače, pošto sam ja đurđevečki picok (a ne đurđevački), jako dobro znam sve te dijalektalne razlike i ponosim se njima da ostanu takvima kakve jesu jer one održavaju duh i kulturu podravskog sela, a toga se nikako ne treba sramiti. Pjesme, pretpostaviti ću, dobro poznajete. Nema bubnjeva niti bilo kakvih udaraljki. Uz Ivana na vokalu i gitari, tu je ista ekipa koja je sudjelovala i na studijskom radu: Marin Hraščanec (klavijature), Leo Beslać (gitara, flauta) i Marko Lucijan Hraščanec (saksofon). Razvoj tijeka ovih 45 minuta kretao se od mračne acid-jazz ambijentalke "Črna megla" što podsjeti na eksperimentalnije sfere Sylvianovih radova poput "Gone to Earth" ili "Dead Bees On a Cake" (osobito tema "Krishna blue", "Cafe Europa" i "My darkest dreaming") što je odličan rastegnuti uvod u verestuvanje (u originalu iznosi samo 4 minute) nakon čega slijedi hit "Siromahi i lazari" prebacivši figure u ležeran indie-folk s blues repeticijama i Ivanovim visokim falseto vokalnim metamorfozama. Mitološko prekodravska "Kmica kmici grize repa" izranja iz ambijentalnog syntha u lagani valcer, a valja pojasniti semantičku nejasnoću - 'tama tami grize rep'. Ovdje je Leo odsvirao fini jazzy solo na flauti oko lirike impregnirane smrtnošću, a "Fčera nesmo nikaj jeli" protežući egzistencijalni kaos siromaštva potpuno uranja u teški blues-jazz 'saki dan neje božja volja' koncipirajući jedan sasvim drugačiji segment daleko od Koprivnice i Podravine - Stelly Dan iz 70-ih kada su Donald Fagen i pokojni Walter Becker šamarali 'između redaka' kako lirikom, tako i glazbom uspostavljajući novi stilski poredak koji je do dana današnjih ostao svjetski prepoznatljivi 'trade-mark'.



Glavna tema "Verestuvanje" je od originalnih 9 proširena na 12 minuta doom-bluesa, a pomalo i nezgrapno najavljena da se tiče prekodravskog običaja. Ispravka, istočnije od Koprivnice, u Đurđevcu i okolici se još uvijek odvija (meni je matera umrla 2021., verestuvali smo je), na znanje da taj običaj još uvijek postoji i mimo Prekodravlja. Ženski vokalni sastav Rudarice nije bio prisutan da upotpuni dojam poput narikača, a vidiš, Ivan se nije sjetio toga u ovom minimalističkom kolopletu okončavši nastup još jednom extended varijantom "Dojdi, draga, dojdi" razvedenom na čak 8 ambijentalnih minuta gitarskih slide i staccato poteza, te saksofona i prozračnih synth jazzy frakcija.

Osobno zamjeram Ivanu što je ponekad koristio urbaniji leksik, recimo umjesto 'neje' kaže ili pjeva 'nije', akcenti su mu 'književnizirano' prilagođeni Zagrebu zaboravljajući osnovni korijen naglaska kojeg malo tko izvan kajkavštine primjeti, ima nekoliko sitnica koje me kao izvornog govornika ovog dijalekta smetaju i narušavaju homogenost čitavog djela koje leksički i fonetski nije savršeno odrađeno, a moglo je biti. Dakako, ništ' od ovih mojih primjedbi neće skužiti čakavac, slavonski štokavac, a najmanje Bosanac koji nešto zna o kajkavskom. Onom koji se plasira s HTV, a to nije isti dijalekt. Kajkavski je grub ruralni i seljački, ali nama govornicima je lijep i najdraži, uostalom, to je jezik na kome razmišljamo. Stoga, Ivan se zapleo u nesrazmjeran odnos prihvatljivosti dijalekta i promašio svoj vlastiti stopostni artistički domet na domicilnom izrazu. Ak' je verestuvanje, onda nek' bu verestuvanje "Siromahi i lazari', a ne kak' je rekel 'siromasi'. Kajkavec mu to nemre pregledat čez papke. To neje moja sveča dok nešče vmerne. Sa sreča kaj je zadnji pot igral verestuvanje i kak zgleda, bode nekaj drugačkešega počel delati.

Inače, za sve ne-kajkavce koji nisu skužili album i njegov smisao, a hvalili su ga, i dalje stoji to što smatraju sve dok ne otkriju nepravilnosti njegovog izraza, a to će potrajati. Sve glazbeno štima, ali Ivanov jezični dijalekt jako, jako šepa i povlađuje se komešanju s urbanim. To je mogao izbjeći.

Naslovi: 1.Črna megla, 2.Siromahi i lazari, 3.Kmica kmici grize repa, 4.Fčera nesmo kikaj jeli, 5.Verestuvanje, 6.Dojdi, draga, dojdi

ocjena albuma [1-10]: 6

horvi // 06/04/2022