Moram reći da dosad još nisam bila na njezinom nastupu. Još prije sam, ne očekivajući previše, stisnula onaj gumb na myspace-u da čujem o čemu se tu radi. Mislim, cijela naša scena, pogotovo izvođači koji jesu ili postanu "popularni", prije ili kasnije otplutaju u komercijalu, nešto što mi je toliko dosadno da mi se ne da ni poslušati. Jednostavno mislim da glazba treba težiti nečemu potpuno suprotnom. Zato valjda i volim sve experimentalno. Dobra stvar mi je bila što sam znala da Diyalu podupiru Confusionovci, meni jedan od dražih crew-ova u Hrvatskoj koji se uporno trude ponuditi i progurati novu, zanimljivu, experimentalnu elektroniku na scenu kroz mnoge žanrove. Dovoljno je samo kratko poslušati njezine stvari kako bi se zaključilo da je ovo daleko od komercijale. Kao prvo, zanimljivo je. Nije ono nešto tipično što se pojavljuje u hip/trip hopu, od same teme preko beat-a do načina izražavanja MC-ja. Mislim, ni ne može se svrstati u neki određeni žanr. Meni je to više fuzija mnogih glazbenih izričaja koja ni ne teži da ju se klasificira jer je potekla jednostavno iz njezinog osjećaja. Tako je stvorila svoj stil koji je mračan i dubok, ali to je vjerojatno ono što ona osjeća. Tako se i stvara stil, iz osjećaja, što glazba u potpunosti i jest. I nije ni čudo da iskače iz mase. Drago mi je da netko to radi kod nas i da je dobila bar tu Zlatnu Kooglu za izvođačicu godine. Osim svega ovoga, nastup joj je energičan, vidi se da puno daje od sebe i da se unosi u pjesme. Ipak je ona tu sama na stage-u, naravno, uz Dj-a koji pušta tune-ove, ali ona vodi sve. Koliko sam primijetila publika je super reagirala, stvarno ju ljudi dosta podupiru. A što se glazbe tiče, malo je imalo prizvuka i grime-a ( što je meni posebno drago jer kod nas toga nema skoro uopće ) i u jednoj pjesmi mi je zvučala kao da pjeva onaj kmečavi glas Cypress Hilla ( možda je to bilo samo u mojoj glavi, tko zna ). Mislim, sve je to pozitivno. Svaki stil ima utjecaja s raznih strana, tako i njezin, ali na kraju iz svega toga formiraš nešto svoje i jedinstveno, a Diyala je sigurno u tome uspjela. I baš su mi se svidjele one neke čudne lutke koje su visile po strani i svijeće na stage-u. Vidi se da se radilo na atmosferi i vizualnoj interpretaciji, što, na kraju krajeva, također dosta utječe na slušatelje i publiku. Logično je da će svatko rado pogledati nešto oku zanimljivo, a i treba se stvoriti neka vrsta vizualnog identiteta. A kad smo već kod identiteta, tu je i ona njezina ogromna suknja i gothic čizme. Kako kaže, voli Slipknot, Tool i Marilyn Manson-a. Pa i vidi se :) A mislim da je i žestina njezinih pjesama potekla iz tog metalskog dijela. Sve u svemu, svakako vrijedi otići na njezin nastup. Malo mi je žao što nisam bila skroz od početka, ali nema veze, biti će drugi puta. Nakon Diyale puštao je Phillipe iz Confusiona. Dosta ljudi je otišlo tada, ali stvarno je imao jeben set - dubstep, grime, electro, sve i svašta, već znaju oni koji inače prate Confusion. A i moram malo pohvaliti sam klub, onaj tunel kao ulaz je predobar, a i ostalo je zanimljivo, još kad se sredi biti će to jedno lijepo mjestašce, jedno od boljih u gradu. Tako da - navratite, ako još niste bili...

maja // 20/03/2009