Ono što je Esma Redžepova dala publici Tvornice u subotnjem koncertu, mogu opisati ovako: dušom i srcem prezentirani osjećaji kroz pjesme. Jer kad je skinula veo koji je imala u jednoj pjesmi, na njenom licu vidjela sam suze. Ono što sam čitala o njoj na internetu, sada je dobilo jedan konkretan oblik. Iako nisam s njom osobno pričala, po njenom odnosu sa publikom mislim da je vrlo srdačna, pristupačna i vesela osoba. Jer kad je izašla na pozornicu, nakon što su publiku zagrijali njeni svirači sa nekoliko pjesama, svi su je pozdravili velikim pljeskom i oduševljenjem! A još jače publika je reagirala kad je u jednom trenutku sišla među nas. Uz stanku od 15-20 min nakon sat vremena svirke, atmosfera se nije stišala, jer u Tvornici je temperatura bila preko 30 C uz svo skakanje i plesanje. Sama Esma je cijeli koncert također provela plešući i poticala muškarce da "vrte", a žene da "tresu". Publika je pjevala sa njom najveće hitove "Đelem đelem", "Ćaje Šukarije", "Noćas mi srce pati" Silvane Armenulić. Vračajući se nekoliko puta na bis, Esma i prateći bend od harmonike, trube, klarineta, klavijatura i bubnjeva, prenjeli su dio svoje kulture na sve prisutne u "Tvornici", te bez ikakvih barijera potvrdili da muzika spaja ljude bez obzira čija je i kakva je, a to i sama Esma provodi u svom životu, jer je kao UNESCO-va veleposlanica već dva puta nominirana za Nobelovu nagradu za mir. Toliko pozitivnom energijom i strašću nabijen koncert dugo će mi ostati u sjećanju, jer lijepo je vidjeti kad ljudi tako dobro reagiraju na ono što im umjetnik želi prenjeti, i kad se nakon toliko dugo staža koliko ima Esma još uvijek uživa u onom što se radi.

marietta // 12/10/2006

> vidi sve fotke // see all photos