Nonšalantna večer

I jučer 17.11., kao i uvijek četvrtkom, dobro je bilo otići u Retro. Znam da je radni dan, ali isplati se. Malo se prošnjofa, popije pivo i posluša neki zanimljiv band. Baš tako sam i ja oko 22 sata sišao u podrum Retra i znatiželjno očekivao svirku. Oko 22 i 10 minuta počinje "prelude" s Igorom Agejevom, dečkom "tough guy" izgleda koji pjeva ljubavne i druge kantautorske stvari punih pluća sa solidnom "fingerstyle" tehnikom bez trzalice. Svirka podsjeća na one ljetne noći po raznim kampovima na moru kad se primi gitare "netko tko zna". Mogu reći da je jedino što nedostaje Igoru band koji bi mogao iznjedriti njegovu energiju i do kraja je približiti slušatelju. Nešto prije 11 izlazi "beatbox" majstor Marijan Gačić koji svojim zanimljivim i komičnim nastupom ruši doslovno uramljene slike sa zidova. Vidjelo se da i ljudi kojima inače "beatbox" nije interesantan slušaju pozorno Marijanove glasovne zezancije.
E sad, oko 11 i 20 ulaze jedan po jedan članovi benda Mangora, što inače znači pauk, kaže pjevačica Katarina. Bend je sekstet od dvije gitare, klavjature, basa, bubnja i vokala koji svira funk, fussion i rock mješavinu. Malo nemaštoviti uvod mi nije pokvario doživljaj vrlo zanimljivog Katarininog glasa koji podsjeća na moćan glas Grace Slick iz Jefferson Airplane-a s dozom promuklosti glumice Tee Leoni. Žena je toliko opuštena na sceni da smo se zapitali doživljava li nas uopće. Još k tome se čitavo vrijeme na video wallu vrtio kaleidoskop, pa je "tripping funky mood" bio kompletan. Valja spomenuti i snažne instrumentaliste koji stvarno poznaju FUNK i jako dobro plivaju s njim. Stvari su im imenovane Funky 1, Funky 2, Seksualna rekreacija?! Zanimljiva nomenklatura, ali s obzirom da se vidi koliko se dobro zabavljaju na sceni i da bi im vjerojatno bilo svejedno sviraju li ispred troje ili ispred 10000, nije ni čudno. Dugo nisam već vidio bend kojemu okice sjaje dok sviraju jer obožavaju svoj zvuk. Neka zlonamjerni ne misle da su samodopadni , samo su nonšalantni.

Gizmo

terapija // 20/11/2011