BRANDON FLOWERS: The Desired Effect (Island / Universal, 2015)
Štogod mi mislili o Brandonu Flowersu, i kao i pjevaču Killersa i kao o solo artistu, jedno mu je nemoguće osporiti. A to je da zna napravit hit. Činjenica je da uz taj hit zna napravit i deset sranja, al hitovi ostaju, a sranja se zaboravljaju.
Već od prvog albuma "Hot Fuss" bilo je jasno da smo dobili izvanrednog pogađača širokonarodskih prohtjeva. Mr Brightside i Somebody Told Me polako prelaze u zimzelene, a i posljednji Killers album, koliko god osporavan bio, imao je poneki "ubod", ako ništa drugo onda s Runaways. Bome, i njegov prvi solo album, koji se ne razlikuje mnogo od ostatka The Killers materijala, kao ni ovaj drugi, dao je par extra komada.
Stoga je bilo za očekivati slično i ovdje. I dogodilo se. Album je najavljen s Can't Deny My Love, koja u svakom trenutku podsjeća ne 80s hitove iz radionice Stock Aitken Waterman radionice sa zataznim refrenom.
I ako je ovo siguran ljetni hit koji će Vas zapaliti, onda ćete na I Can Change ostati razjapljenih usta nevjerujući da je tako nešto moguće. Početak pjesme podsjetio me na Like A Prayer, da bi se nakon par sekundi pojavila Smalltown Boy podloga i uvela slušatelja u jednu od najboljih ovogodišnjih pjesama. Savršena kombinacija odlične hit podloge s novim textom ostavila me bez daha.
Na žalost to je sve što je vrijedno spomena na albumu. I kao i na dosadašnjim albumima gdje je imao par vanserijskih pjesama, ostatak je napunjen s gemištom po principu za svakog ponešto, no umjesto da je podignuti prst vina i polegnuti prst vode ili barem pol-pol, dogodilo se suprotno.
Still Want You je pokušaj gospela, dok je Lonely Town obećavao sve do refrena kojeg je uništio s vocoderom, Between Me and You je ljigavi nastavak Chris Rea-inog Road to Hell, Diggin' Up the Heart je najgore kopiranje Shakin Stevensa u povijesti, i potpuno mi je nejasno kak netko tko napiše prve dvije spomenute pjesme može napisati takav ostatak materijala!?
Osim toga, otkrio sam i da Flowers jako voli samog sebe. Opet, zašto? E pa zato jer na omotu cd-a od xy fotki, on sam i nitko drugi je na istih xy. Šteta da nije deblji buklet pa bi bilo i više fotkica ;-)