Kaj napisati za bend koji dolazi od "tamo daleko" i najavljuje se kao "legendarne funk punk šaljivđije s najboljom duhačkom sekcijom na Balkanu i reputacijom najboljeg yu benda uživo"? Ili još bolje kaj napisati za taj isti bend kad oni počinju koncert s "Jebo nas pas!" ili je to bilo "Jebo vas pas!". Nisam siguran. Siguran sam samo da je to bio odličan koncert s puno dobrih ritmova, rifova i skakanja.
Dakle, prva pjesma "Dezodorans" i odmah urnebes u publici. Gitara, bas, bubanj, truba, sax i glas. Energija i puno znoja. Soul, funk, dance, samba, rumba, hard-core, punk. Ma svega tu ima.
DLM © pedja
Ekipa je stvarno uigrana. Puhači barataju svojim isnstrumentima. Gitarist je pravi mali virtuoz. Ritam sekcija drži sve na okupu. Vokal i nije baš vrhunski, ali se u potpunosti uklapa u scenografiju. Imena: Žika, Bane, Cane... i ne znam koje još.
A tek pjesme. "Mara", "Balada o Ćutanu Ječmenici", "Konji ritma", "Ljubav" ...
A onda slijede "Ubiše Pabla" (tu ni gazda Beck ne bi imao prigovor), pa "Vlade Divac" (za ovu priliku pjevalo se "Dino Rađa") i za kraj "Dobar dan". Ludo!
Pa onda bis i iznenađenje. "Da mi je biti morski pas" od Metka i "Let There Be Rock" od AC/DC.
Za drugi bis više nisu imali žica ni snage. Obećali su ponovni susret. Svakako!
Močvara je još jednom pokazala da je odličan prostor za ovakve koncerte i mogu im samo poželjeti još puno takvih zgoditaka.
pedja // 12/05/2001