Voditeljica Ureda za medije 24. Muzičkog biennala objasnila nam je koji bi mogli biti razlozi Vašeg posjeta ovog događaju. A neki od ovih odgovora mogli bi Vam pomoći pri rješavanju naše nagradne igre...

T. Kako biste neupućenom slučajnom namjerniku objasnili što je to Muzički biennale?

JHL. MBZ je najveći i najstariji festival suvremene glazbe u ovom dijelu Europe, svakako među najvećima na svijetu koji se od 1961. svakog drugog proljeća održava u Zagrebu. Dovodi u Zagreb najnovija dostignuća u glazbenom stvaralaštvu, a spada u stilski najotvorenije manifestacije te vrste jer njegovi kreatori uvijek naglašavaju da je u prvom planu njihova interesa dobra i kreativna glazba, bez obzira na žanrove i stilska opredjeljenja.

T. Koje su glavne teme ovogodišnjeg biennala?

JHL. Ove godine 52. biennalska događanja mogu se podijeliti u pet malih pod-festivala: to su
- nova djela glazbene scene - komorne opere, mjuzikli, baleti
- suvremena švedska glazba u sklopu šireg projekta Glazbene veze Švedska-Hrvatska koji financira vlada Kraljevine Švedske
- središnji skladatelj Krzysztof Penderecki - on je glavni gost, a u programu mu se izvodi 6 njegovih skladbi. Cijeli koncert Zagrebačke filharmonije bit će u znaku njegove glazbe, a izvedbom će ravnati on sam kao dirigent
- žensko skladateljsko pismo - na ovom MBZ-u prednost u biranju atraktivnih ansambala, koncerata i vrsta su imale žene, jer ih je sve više među skladateljima u svijetu. Skladanje postaje sve više žensko, a sve manje muško zanimanje (barem to govore trenutačne statistike na studiju kompozicije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu)
- noćna scena elektroničke glazbe u Studentskom centru.

T. Da li postoje neki programi na biennalu koje bi trebalo izdvojiti?

JHL. Ti bi sigurno izdvojio cijeli elektroničku scenu i Truffaza, a ako mene pitaš, ja bih osobno prvi dan izdvojila večer otvorenja s baletom Tri pjesme i zvučne instalacije u HDLU, drugi dan Štokholmsku kraljevsku filharmoniju u Lisinskom, treći dan dvije komorne opere u Zagrebačkom kazalištu lutaka - Đurović i Tanodi, četvrti dan je udarni jer ima čak tri glazbenoscenske priredbe koje se ne smiju propustiti (Ivičević, Žebeljan i Ščekić), te nastup efektnog ansambla udaraljki Kroumata. Peti dan nezaobilazan je Kinez na udaraljkama Biao Li (inače performansi udaraljkaša su tipični za sva Biennala, tako da se tu također može govoriti o svojevrsnom festivalu u festivalu). Šestoga dana najzanimljiviji je američki ansambl Quake iz Seattlea (čine ga glazbenici koji su osnovali legendarni Kronos Quartet) i prvi dio Švedske plesne i elektorničke scene u Gavelli. Sedmi dan ne smije se propustiti koncert
triju vrhunskih čelista - Monike Leskovar, Jadranke Gašparović i Japanca Danjula Ishizake s odličnim izborom glazbe. Spektakl nam priređuju istoga dana i dvije udaraljkašice u Hrvatskom glazbenom zavodu - naša najbolja udaraljkašica Ivana Bilić i Amerikanka Nancy Zeltsman koje nastupaju u duetu na velikom setu perkusivnih instrumenata. Osmi dan je važan po koncertu Simfonijskog orkestra HRT-a s našim ponajboljim skladateljima i proslavljenim Gruzijcem Gyjom Kanchellijem, a te večeri osnivač biennala Milko Kelemen prima i nagradu Europskog kulturnog foruma, plaketu izrađenu u radionici porculana Meissen. Devetog dana žena-virtuoz na klarinetu slobodno improvizira na otvorenome, u podne na Trgu Petra Preradovića, Krzysztof Penderecki na večer dirigira Zagrebačkom filharmonijom u izvedbi svojih djela, a sudjeluju i troje čelista koji su samostalno nastupili sedmoga dana. i zadnji, deseti dan, najznačajnija su dva posljednja događaja: koncert Zbora i Simfonijskog orkestra Muzičke akademije u Zagrebu s glazbom američkih skladtelja 20. i 21. stoljeća, vrlo slušljivim i dramatičnim Samuelom Barberom, te minimalistima Johnom Adamsom i Philom
Glassom. Završna večer donosi projekt pod nazivom Europska akademija ansambala, a iz njega će se predstaviti jedan jazz ansambl, jedna hip-hop grupa i jedan hard-rock bend. Doista, za svakoga ponešto.

T. Vjerujem da naše čitatelje najviše zanima onaj dio koji će se održati u prostorima SC-a. Recite nam nešto o tom dijelu festivala?

JHL. Najbolje je u cijelosti prenijeti promo text koji se tiče tog dijela programa:

NOĆNA SCENA ELEKTRONIČKE GLAZBE - MBZ2007

Nakon suradnje na 22. i 23. Muzičkom biennalu 2003. i 2005. godine i na ovogodišnjem festivalu Multimedijalni institut i Muzički biennale Zagreb nastavljaju suradnju na promociji suvremene elektronske glazbe. U 2007. nam se pridružuje i novi partner u produkciji koncerata - Kultura promjene Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu.

Dosad smo u tematskim blokovima Muzičke konstelacije digitalnog doba [MBZ 2003] i Arhipelazi zvuka [MBZ 2005] predstavili neke od najintrigantnijih umjetnika u žanru elektroničke glazbe, no podjednako nam je bilo važno da vlastitu sredinu upoznamo s diskursom koji se bavi ovim vidom muzike - što je rezultiralo obimnijim simpozijom, radionicom te publikacijama.

Za ovaj smo se pak Muzički biennale odlučili fokusirati isključivo na koncertantnu prezentaciju suvremene umjetničke prakse, te držimo da će dosad najveći broj koncerata pokriti široki i reprezentativan spektar recentne elektroničke glazbe.

Glazbenici koje predstavljamo svi se odreda bave radikalnim istraživanjem granicama zvučnog materijala - bilo da se radi o glasnoći, referiranju na povijest avangardne i popularne glazbe ili o odnosu vizualnog i auditivnog.

Noćna scena - kao svojevrsni festival unutar festivala - publici će u komprimiranom formatu približiti prekretničke umjetničke senzibilnosti, s nekim od izvođača koji se već poduže ubrajuju među klasične, nezaobilazne reference suvremene glazbe.

Petar Milat [selektor programa]

Više na stranicama: www.explicit-music.org

* * *

Japanka Ikue Mori je, kao udaraljkašica, skladateljica i improvizatorica, veteranka njujorške glazbene scene. Od kraja 1970ih godina kada s Artom Lindsayem i Timom Wrightom osniva jedan od prvih No wave sastava pod nazivom DNA pa do danas kada surađuje s najznačajnijim umjetnicima svjetske improvizacijske i avangardne scene Mori je zamašnjak novih glazbenih izričaja.
Na ovogodišnjem Biennalu izvodi svoje recentne solističke skladbe.

Njemačka internet-umjetnica Antye Greie Fuchs (AGF) ubraja se među najzapaženija imena suvremene berlinske i njemačke scene. Svoj rad ona određuje kao 'e-pjesništvo', a za sebe kaže da je 'producentica pjesama'. Na svom ovogodišnjem koncertu u Zagrebu, AGF će napraviti presjek svog stvaralaštva kao poem-producer, gdje će publika biti u prilici čuti suptilnu političku dimenziju njezinih poetsko-muzičkih komentara suvremenog društva.

DJ Lasse Marhaug je pored Maje Ratkje i Johna Hegrea - naših bijenalskih gostiju iz 2005. godine - stup tzv. Norveške noise-scene. Marhaug ostvaruje široki spektar muzičke ekspresije - u rasponu od šokantnog maksimiziranog noisea do gotovo nečujnih kontemplativnih dronova. Njegova glazba je većinom bučna, no zna biti istovremeno i vesela, pa čak i tiha. Na zagrebačkom će koncertu Marhaug izvoditi novo djelo za kompjuter, oscilatore i scrap-metal.

Carl Michael von Hausswolff je umjetnik cijenjen jednako u muzičkim tako i u vizualnim umjetnostima. Švedski skladatelj, vizualni umjetnik i kustos iza sebe ima impresivan broj izložbi i projekata. Hausswolffov sound-art određuje intiuitivno istraživanje elektriciteta, frekvencije i tona. Ovaj umjetnik je, inače, bio već gost Zagreba i Hrvatske sa svojim projektima iz domene vizualnih umjetnosti. Hausswolffov bijenalski performans-koncert sastoji se od glazbe za 15 oscilatora i organskih zvukova - što sve zajedno rezultira duboko meditativnim, ali i fizičkim doživljajem.

Iako se radi o relativno mladom glazbenom žanru za finski duo Pan sonic slobodno se može tvrditi da su klasici eksperimentalne laptop-glazbe. Mika Vainio i Ilpo Väisänen će na koncertu predstaviti rad sa svojih posljednjih albuma koje kao i njihova druga djela odlikuje bučno istraživanje samih granica glazbe. Ali, njihov industrijski techno ovdje će se kombinirati s raznim elementima i primjesama - rockabilly, country, reggae, dub…

Sastav Bakin zub 2005. godine utemeljio je Hrvat Marco Ciciliani u Amsterdamu za potrebe izvođenja vlastitih opusa sa ciljem promicanja umjetničkih ideja neuklopljivih i suprotstavljenih postojećim uvriježenim kategorijama. Članovi potječu iz različitih sredina, a izbor instrumenata omogućuje ostvarenje bogate zvukovne palete od, primjerice, one komorne glazbe pa do tonskih obilježja pop ili elektroničke glazbe. Njihov rad naglašava povezanost odnosa zvuka i svjetla - gdje se sinkronost ostvaruje pomoću posebnog softwarea. U Zagrebu Bakin zub izvode multimedijalni glazbeni performans

My Ultradeep I.

Last, but not least - Christian Fennesz. Bečki glazbenik koji je slično finskim Pan sonicima, od kasnih 90ih naovamo, pomaknuo granice glazbe. Za Fennesza se može reći da je on neizostavni ambasador suvremene austrijske glazbe, a u Zagrebu premijerno izvodi glazbu sa svog predstojećeg albuma, koji u drugoj polovici 2007. izlazi na etiketi Touch.

T. Poruka ili poziv za kraj?

JHL. Dođite na biennale i istražite granice same glazbe.

pedja // 16/04/2007