Oni vole ritam. Vole ples i odvrnuti bas do kraja. Vragolasto i spretno oni se koriste mnogim žanrovima. Njihov zvuk je dotjeran, raznovrstan i, za razliku od prvijenca iz 2010. godine, ovaj drugi album im je puno ugodniji za uho. Pojam crossover je najbliži kojim bi se mogao opisati njihov stil. Ovog kolektiva, ili benda kako hoćete, iz Koprivnice nikada i nije bilo lako svrstati u neku određenu ladicu. A ponajviše ne ovaj njihov novi uradak po imenu "Okreni ploču". Svačega je se tu našlo. Elektronike, rocka, dubstepa, i što je novo, manje hardcora a više punka. Dečki iz Dead Fisha su u međuvremenu glazbeno stasali. Bez sumnje. Nove pjesme su im tečne, ugodne i puno više radiofoniče od prijašnjih. Ta promjena se najbolje uočava u skladbi "Gore! Gore!". Na novo prearanžirane s prethodnog albuma. Rap- i hardcore à la RATM je zamijenio melodični electro rock. Na svom novom albumu su doista 'okrenuli ploču'. Žestinu su smanjili, ali ne i svoj drski jezik. Ovi Koprivničani su i dalje istom mjerom bijesni i ogorčeni postojećim stanjem. Njihovi tekstovi su i dalje angažirani, provokativni, a nerijetko i uvredljivi i cinični. S potpunim pravom. Inspiracije u ovakvoj svakodnevici sigurno ne može pomanjkati. Na žalost. Ljutnja jednog pojedinca sve više sliči bijesu cijelog jednog naroda. Angažirani crossover-miks je čini se ponovno in. Barem kod nas. Dokaz za to su Golem ili Siledžije. No Dead Fish je na novom albumu većinom vješto izbjegao već profurate šablone. I dalje se njihovi vokalni aranžmani sastoje isključivo iz rapa. Ali to je ujedno i jedina poveznica s hip hopom. Ovi Koprivničani iz pjesme u pjesmu mijenjaju svoje lice sad spojem rocka, elektronike ili dubstepa, sad s punkom i ska/reggae. Između toga pružaju predahe u vidu kratkih govornih ili instrumentalnih skitova ("Amen" i "Predah"). Dva fundamentalna principa se protežu kroz ovih jedanaest pjesama - vrlo melodično u glazbenom smislu i vrlo agresivno u tekstovima. Većinu albuma to im polazi za rukom spojiti prirodno i prizemno. Uspjeli su i dalje zadržati onaj svoj ulični flair. Prkosno i pakosno. A u pjesmama "Jedite te pare" i "Znam da ne znam" ovi dečki se pokazuju od svoje najbolje strane. U prvoj to je izvrsni dubstep-groove u kombinaciji s energičnom gitarskom rifažom, a u drugoj je osvježavajući ska/punk s odličnim puhačkim elementom. Dočim su sve pjesme, izuzev dva spomenuta skita, redom nabrijane i zvučno impulzivne. I u njima se Dead Fish razbacivaju s velikom količinom energije, te bez ikakvog ustručavanja prezentiraju svoja mišljenja i stavove. Oni su mladi i revoltirani. I to pokazuju načinom kojim najbolje umiju. Modernim stilskim crossoverom i rapom. Koji ne zvuči uvijek baš do kraja sofisticirano, ali uglavnom prihvatljivo. I, što je najbitnije, iskreno. A nekom doličnom medijskom eksponiranosti, zasigurno bi se našao ne mali broj onih koji misle i osjećaju isto što i oni. A riječima iz pjesme "Gore! Gore!": 'U državi bez jebenog prosperiteta / Gdje su ministri naučili znanje iz letka / Bez intelekta, stanje potpunog defekta / Ginuli su ljudi od prodanog metka' - što se još može oduzeti ili dodati?

ocjena albuma [1-10]: 7

z. marković // 03/09/2012