Čini mi se da ovakav projekt na relaciji Hrvatska - Ukrajina još nije postojao. Tvore ga Ivan Myh (vokal, tekstovi) iz Virovitice i Domagoj K. (synth, elektronika) iz Kremenčuka (ili obratno). Ne bih znao sa sigurnošću ustanoviti koji je Hrvat, a koji Ukrajinac, no njih dvojica su uradili pravi comeback ka EBM/industrialu iz cirka sredine 80-ih kada je žanr imao veliki underground šmek poput bendova tipa Front Line Assembly, ranih Ministry ili Front 242, ponekih radova Cabaret Voltaire i Mark Stewarta & The Maffie, te je bio pravi poziv na dance podij s alternativnim ugođajem.
Oni su ovdje predstavili svoj prvi rad snimljen početkom 2012. godine sa 5 pjesama od čega su 3 plesne i po ničemu ne odudaraju od vitalnih karakteristika žanra. Snažan umjeren plesni tempo s naglašenom bas pedalom, funk basovima, brojnim vokalnim fade-in/fade-out efektima u različitim tehnikama, te ne baš osobito kreativnim melodijskim sekvencama minimooga i Rolanda čine osnovu plesnih pjesama "Being self destruction", te prilično dobrih electro-funk komada "Now run" i "TV god". Basovi i ritam im najbolje stoje, u tome se snalaze odlično, a štura lirska potka je grubi i mračni spoken-word u podosta nerazumljivoj izvedbi sa repetirajućim sekvencama. Uistinu nisam shvatio o čemu se ovdje radi... A isto tako i u preostale dvije mračne lagane eksperimentalne teme "Hunger" i "Breath of end" sastavljene od izvitoperenog mrmljanja prodefiliranog preko vokalnog procesora uz pratnju ogoljenih synth harmi i repetirajućih efekata. Ima tu očigledno neka zakukuljena priča, samo je vokalno posve nerazumljiva na štetu kompozicija.
Da su svi oni EBM bendovi imali ovakvu današnju tehnologiju, s onim idejama koje su provlačili kroz svoja djela sasvim sigurno bi ostvarili značajne rezultate i na komercijalnom planu. No, kada gledamo ovaj današnji revival, malo koji izvođač umije iskoristiti pogodnosti kompjuterskih programa za obradu zvuka. Svi se oni manje-više igraju i ne unose se u kompleksnost i kompaktnost, ideje su im blijede, a pjesme linearne i ne osobito intrigantne.
Mind Teardown su tipični predstavnici takvog šturog i površnog pristupa. Osjeća se da mogu puno više. Pričekajmo naredni rad.
ocjena albuma [1-10]: 5
horvi // 01/09/2012