Prvotni plan nije bio da imamo izvještaje u nastavcima, ko ljubić u Gloriji, ali dogodilo se da je kolega le figuar de kranque propustio Calexico i općenito imao loš izlazak, pa ću ja malo nadopuniti. Mi smo došli kad su nam i rekli, oko 22h, tako da smo izbjegli sva čekanja i nerviranja. Nitko nije morao kupovati kartu, sva sreća, jer bi inače valjda propustili pol koncerta koliki je red bio na blagajni. Lijepo smo se smjestili u prve redove i koncert je počeo. Iron & Wine definitivno nije muzika koju bih slušala doma, a ni na stajaćem koncertu ako baš ne moram. Lijepo on tamo prebire po gitari, sestra mu gudi po violini, i pjevuše, ali jedna foteljica ne bi bila na odmet dok se to gleda. A to je bio i opći komentar u mom sektoru publikuma. Ali dobro, o Iron & Wine ste već čuli, kao i o Salvadoru Duranu koji je uslijedio s par pjesama. Simpatičnog li čovjeka, prekrasno nešto. E i tek su onda došli Calexico, nešto iza 23h. Prvu stvar su odsvirali sa Salvadorom, koji se nakon toga vratio tek za bis. Na pozornici ih je bilo šest, ali gitara je bilo na bacanje. Nikad u životu nisam tako nešto vidjela na koncertu. Svi se žale da su stalno bila neka uštimavanja. Pa normalno da su bila s toliko gitara! A da ne spominjem kolegu Calexicovca koji je odlučio odsvirati sve instrumente koji su našli na pozornici, od gitare i trube do harmonike. Da, one prave velike harmonike. Na zidu iza pozornice su se vrtile projekcije, od plešućih kostura do kaktusa i orlova. Većinom su svirali pjesme s novog albuma ''Garden Ruin''. Publika je bila...nemam riječi. Nisam znala da Calexico imaju toliko fanatičnih obožavatelja u našim krajevima. Mislim da ni Calexico nisu mogli vjerovat oduševljenju koje je vladalo. Kamo god sam se okrenula svi su imali razdragane face i drmusali se. Osim dva kauboja koja su si izljevala pive na glavu. Ali i to je bilo iz ljubavi. Naučili Calexico i koju na hrvatskom, pa su nam se između country gej-mauntin-me-zeo tužaljki i marijači poskočica, zahvaljivali sa ''Super hvala!'', uz stalno zahvaljivanje što smo im došli na koncert. Na rasporedu su se našle ''Letter To Bowie Knife'', ''Sunken Waltz'', ''Not Even Stevie Nicks'', ''Roka''... Nakon sat i pol svirke publika nije ni približno izgledala kao da joj je dosta pa su se Calexico vratili s Iron & Wine i Salvadorom, i popunivši sav raspoloživi prostor na pozornici odsvirali, među ostalim, ''He Lays In The Reins'' i obradu Rolling Stonesa ''Wild Horses''. Kad su završili, urlikanje publike ih je prizvalo na još jedan bis koji su započeli s ''All Systems Red''. Ni u 1.15h ljudima nije bilo dosta, ali u Pauku su se upalila svjetla i krenula je muzika sa zvučnika pa su ljudi odustali od dozivanja. Nisam bila u Puli pa ne mogu usporediti ovaj zagrebački koncert s tim, za koji svi kažu da je bio bolji. Meni je sasvim super bilo i ovdje.

ana // 12/05/2006

> vidi sve fotke // see all photos