Prvi u novom nizu koncerata koje organizira Tvornica u suradnji sa Globalnetom pripao je Miroslavu Evačiću čiji je organizacijski trik u potpunosti uspio. Naime, u opticaj je stavljeno 120 besplatnih karata koje je bilo moguće dobiti putem Interneta ako se točno odgovorilo na nekoliko sasvim jednostavnih pitanja. Dobitnici karata mogli su sa sobom dovesti još jednu osobu, tako da je praktički podijeljeno 240 besplatnih karata (a možda i više), koje su u medijima odjeknule iznenađujuće, pa se nekoliko dana uoči koncerta stvorila vrlo dobra klima koja je rezultirala time da je te večeri Tvornica bila posve krcata. Nešto sitno nakon 21h, na spušteni podij ispred glavne pozornice koja je bila vrlo ukusno dekorirana u art-folk elementima, dolazi sasvim opušteni Miroslav Evačić i otvara koncert sa akustičnim skladbama sa svojeg najnovijeg albuma "Čardaš Blues". Parter popunjen stolovima, svijećnjacima i cvijećem kojeg je ispunila publika i dupkom krcate tribine stvorile su ugodan session u kojem je uvijek jednostavni, nepretenciozni i prirodni Miroslav izveo svoj repertoar sastavljen od niza različitih kompozicija iz svoje gotovo dvadesetogodišnje glazbene karijere. Ovo mu je bio prvi nastup u Zagrebu i svojski se potrudio da pruži sve od sebe zajedno sa svojim pratećim sastavom koji je uključio instrumentaliste na raznim žičanim glazbalima (ak. i el. gitare, tamburicu, el. bas), klavijature, cimbule i bubnjeve. Njegova glazbena interpretacija svodi se na fuziju podravskog folklora obogaćenog brojnim autohtonim elementima starih i tradicionalnih kajkavskih pjesama kroz koje je prikazao tehniku svoje osnovne ljubavi - blues. Specijalni gost Dado Cvetko u dvije kompozicije odsvirao je simpatične rock-boogie dionice na usnoj harmonici, a najupečatljiviji dio nastupa pripao je Gordani Evačić koja kvalitetno svira cimbule čiji je zvuk odlično pretočen u izraz etno-bluesa. Budući da Miroslava osobno poznajem jako dugo, on se gotovo ništa nije promijenio u svojem karakteru, imageu i u pristupu s ljudima. Kao i u privatnom životu, njegova konverzacija s ljudima i publikom je toliko iskrena i srdačna, tako da je zbog salvi pljeska koje je dobivao nakon odsviranih kompozicija gotovo ostao bez riječi kada je nešto htio progovoriti. U jednom navratu ponovio je najmanje 5-6 puta "... jako mi je drago... i ne znam kaj sam htel reći...", tako da je skoro zbunio sebe samoga zbog iznenađujućeg feedbacka kojeg mu je odvraćala publika. No, njegovo glazbeno iskustvo (višegodišnji je član koprivničkog KUD-a i bio je članom brojnih rock sastava - Bullshit Band, Lijepa crna cura Blanka, Mother Fucker Blues Band, Trio iznenada, Jahači rumene kadulje, KC Union, Abyss, Ščukin berek...) kroz koje je prodefilirao proteklih dvadesetak godina, omogućilo mu je da se ovom prilikom izrazi daleko bolje kao glazbenik nego li kao najavljivač vlastitih skladbi. Kroz dvosatni repertoar odsvirao je nekoliko obrada starih blues skladbi, te niz vlastitih autorskih i tradicionalnih skladbi od kojih su najbolje odjeknule instrumentalna "Gruntovčani" i budući singl "Čula jesam" (vokal Gordana) koji bi se trebao pojaviti negdje tijekom petog mjeseca ove godine. Sve skupa, nastup Miroslava Evačića i njegovog sastava odrađen je fino, profesionalno i glazbeno potpuno čisto, a jedino što mi nije jasno jest termin koncerta koji se točno poklopio sa posljednjim danom Et'no Festa u KSET-u kojeg sam na žalost morao propustiti.

horvi // 13/03/2006