Antun Toni Blažinović je glazbeni inovator, virtuoz sviranja bas gitare, obrađivač tradicionalne glazbe na moderan način, osnivač i autor grupe Only Bass and drum i vlasnik izdavačke kuće ARION za koju je objavio i svoje CD-ove "DECOMPRESSIA 95-90" (ARION; 1995), "OBAD" (ARION; 1997), "SISTEM" (ARION; 1999) i najnoviji " TRIANGLEMETRE-FUTURISIA 3" (ARION; 2007) . Upravo njegovo najnovije djelo bilo je povodom za ovaj razgovor, zbog činjenice da je na njemu uspio snimiti ton dužine trajanja korijena iz dva, za što je i izmislio instrument kojeg je nazvao "instrument krug". Za taj album je i nominiran za Porina u kategoriji najboljeg instrumentalnog albuma i upravo ga i prezentira javnim nastupima. Koliko je pronalaženje i traženje novoga u glazbi tebi osobno kao autoru izazov u samom postupku stvaranja?
Sve što napravim u glazbi mi dolazi u raznim situacijama 24 sata na dan. Imam osjećaj da su mi možda nekad neke ideje "pobjegle" i da ih nisam trajno zabilježio na način kako sam ih doživio prvoga trenutka. Jako mi znači ta prva misao-spoznaja-ideja , jer mislim da nije podložna nekim raznim vanjskim i unutarnjim utjecajima kao što su autocenzura zbog nekih ranije proživljenih događaja ili situacija.
Pronalaženje novog-ne znam da li je to izazov ili moj odgovor na pitanje kako su prije mene ljudi stvarali glazbu i sto ja mogu napraviti u svome vremenu. To se odrazilo najviše u pogledu na glazbene mjere koje sam proučavao u tradicijskoj i klasičnoj glazbi te suvremene glazbe 20.stoljeća.
Ima li u glazbi - prema tvome mišljenju - još prostora za inovativnost i nove, još neistražene zvučno ritmične pojavnosti?
Ima, uvijek.
S jedne strane bavio si se obradom tradicionalne glazbe sa hrvatskih prostora, a s druge tražiš nove glazbeno ritmične puteve za izražavanje glazbom. Kako si pomirio te dvije, uvjetno rečeno "krajnosti" u vlastitom izričaju?
Naša tradicionalna glazba je stvarno pravo bogatstvo koje su nam naši preci ostavili i zato je dobro raditi obrade te glazbe. S druge strane glazba stvorena u sadašnjosti jednog dana će nekome biti daleka prošlost, tako svaka generacija stvara novo-pa i ova naša generacija - kojoj pripada moja glazba i istraživanja.
Kada si i kako si uopće došao na ideju snimanja tona dužine trajanja korijena iz 2?
Glazbenu mjeru trokuta sam sanjao i na sreću isto jutro zapisao. Nakon toga sam dalje razvijao i eksperimentirao sa tom mjerom, tako se i nametnula ideja proizvodnje note u trajanju korijena broja. Razlika u dobivanju trianglemetra kao glazbene mjere trokuta je da sam istu dobio programiranjem u računalu, a notu trajanja korijena broja sam proizveo kao fizičku, odsviranu pomoću "instrument-kruga".
Bitno je naglasiti da oba projekta mogu biti svrstana kao "strogo određena" tj. unaprijed postavljenih gabarita.
Glazba se inače zapisuje dvodimenzionalno,a u ovom slučaju krećem od obratnog pristupa, te iz dvodimenzionalnog geometrijskog lika(trokuta) "izvlačim" i "očitavam" glazbenu mjeru baziranu na dimenzijama trokuta i unutar te strogo određene glazbene mjere komponiram skladbe.
Za potrebu snimanja note dužine trajanja korijena iz dva sam si načinio i instrument kojeg si nazvao "instrument-krug". Na koji si način izradio taj instrument, od čega se on sastoji?
Sredinom kolovoza 2005. Snimio sam svoj postupak kojim sam dobio notu trajanja korijena broja.Nota koju sam dobio ima trajanje korijen iz dva(2).Trokut dimenzija 1-1-korijen iz 2 , je bio polazna točka.Opseg tog trokuta trebao je biti i opseg kruga i to "instrument-kruga" koji sam dao načiniti."instrument -krugu" sam odredio duljine lukova 1-1-korijen iz dva.U točkama gdje lukovi počinju postavio sam klinove koji kada se "instrument-krug" vrti udaraju u zvonce.
Tako u jednoj rotaciji pri istoj brzini vrtnje dobijemo note trajanja: 1-1-korijen iz 2.
Opseg kruga =~opseg kružnice
Prva javna prezentacija note korijena broja se desila U zagrebačkom kazalištu mladih 29/11/2005. Album nosi ime "Trianglemetre - futurisia 3", a i 11 od trinaest pjesama nose nazive triangle, sa različitim brojčanim sufiksima koji označavaju dimenzije stranica tog glazbeno ritmičnog trokuta.Zašto si se odlučio za mjeru trokuta a ne nekog drugog složenijeg geometrijskog lika, te kako si u snimanju primijenio ritmičnu triangle mjeru?
Nakon što sam glazbenu mjeru trokuta zapisao,taj zapis je odstajao jedno vrijeme u računalu. Nakon nekog vremena sam se odlučio izračunati i postaviti glazbenu mjeru baziranu na dimenzijama pravokutnog trokuta, naglašavam pravokutnog jer samo pravokutni trokut dimenzija 3-4-5 ima hipotenuzu kao cijeli broj te je za njega bilo jednostavno postaviti glazbenu mjeru nanizanu izmjenama 3/4, 4/4 i 5/4 mjera-kao polimetar. Kod ostalih dimenzija pravokutnih trokuta hipotenuze su korijenski brojevi i to je ono što je "složeno" kod ovog geometrijskog lika.
Glazbenu mjeru trokuta sam postavio izmjenjivanjem više (2 ili 3) različitih mjera i to načinom horizontalnog polimetra gdje promjene mjera slijede jedna za drugom (u omjeru svake dimenzije trokuta): a/n + b/n + c/n. Stranice trokuta (a, b, c), određuju broj dobi u taktu i pišu se u brojniku, a u nazivniku vrsta dobe (n). Svaka stranica trokuta predstavlja jedan takt . Stranice trokuta se mogu sumirati i postaviti kao mjera u jednome taktu. Kod onih trokuta gdje dimenzija hipotenuze nije cijeli broj, odredio sam dobe kompjuterskim programiranjem te došao do manjeg odstupanja nego kod dirigiranja uživo neke "standardne" glazbene mjere. Sve je rađeno na kompjuteru tako da podjela mjere na najmanje glazbene jedinice-dobe, nije predstavljalo problem, jer se kompjuterom mogu odrediti dobe manje od 1/64 npr. na 1/128 ili 1/512, itd.

Gdje je sve do sada bilo promovirana "Trianglemetre-futurisia 3" i kakvi su bili odjeci? Imaš li daljnjih planova glede promocije?
Trianglemetre -Futurisia 3 kao CD izdanje bio je služben promoviran 30/04/2008 u Zagrebu, ali još 2004. Trianglemetre-glazbena mjera trokuta je prvi puta javno izvedena i predstavljena u Nacionalnoj i Sveučilišnoj knjižnici. Vijest sam prenio putem HINA-e i APA-Austrian Presse Agentur, a prvi strucni tekst o trianglemetru na stranicama ACF-American Composers Foruma. Kao pojam je uvršten u neke glazbene leksikone, mislim da je i da će promoviranje te mjere biti jedan trajan proces. Inače album je upravo nominiran za Porin 2008-u kategoriji najboljeg instrumentalnog albuma.

Kako tvoj rad komentira struka i da li su tvoji istraživački radovi patentirani, zaštićeni kao originalne i unikatne glazbene reference?
Objava stručnog teksta i javna promocija bio je početak predstavljanja. Struka je to komentirala pozitivno i mnogo mi je značilo i to da je na prvom predstavljanju Glazbene mjere trokuta - u Nacionalnoj i Sveučilišnoj Knjižnici bio i naš poznati muzikolog i profesor na Muzičkoj Akademiji Zagreb, Dr. Nikša Gligo koji je napisao i tekst za knjižicu CD-a- Trianglemetre.
Da li je moguće živom svirkom prezentirati ono što si snimio na ovom albumu?
Moguće je, i to u formi "live-acta", da se svira uz matricu. To smo i izveli moj bubnjar i ja u Nacionalnoj i Sveučilišnoj knjižnici na promociji Trianglemetra-glazbene mjere trokuta.
Inace živo izvođenje može biti olakšano i animacijom glazbene mjere, tako da je moguće i vidjeti kretanje mjere unutar geometrijskog lika na kojem je inače formirana na bazi njegovih dimenzija. Tako pored matrice koju izvođač čuje, možemo postaviti ekrane gdje izvođač vidi animaciju, kao neka vrsta "sirovog elektronskog dirigenta".
Cijeli album si snimio na računalu. Koliko ti je i na koji način u radu oko snimanja pomagalo računalo i kakve sve prednosti u glazbenom stvaralaštvu donosi snimanje na računalu?
Računalnim programiranjem se i postavila ova mjera do stroge određenost i približavanja što točnijem broju, koji određuje tu mjeru. Inače računalo smatram kao jedan veliki iskorak u glazbi jer omogućuje velikom broju ljudi podizanje kvalitete njihove glazbe te tonskih i producentskih projekata.
U kojoj mjeri je tebi osobno kod snimanja i stvaranja važna savršena točnost i preciznost ritma (i zvuka), koju je vjerojatno moguće postići jedino radom na računalu?
To ovisi o projektu, u slučaju mojeg -Tringlemetra -glazbene mjere trokuta- to je bio jedan od glavnih faktora.
Znaš li uopće da li netko u svijetu na sličan način kao ti pristupa glazbi, prvenstveno mislim na istraživalački pristup? (ako znaš koga, znaš li što on unutar glazbe istražuje?)
Matematički pristup glazbi je poznat od davnih vremena, moje istraživanje je išlo u smjeru trokuta i korijenskih proporcija u odnosu na glazbene mjere. Na način na koji sam ja predstavio Trianglemetre nisam uspio pronaći da se netko na taj način bavio prije.
Što trenutno rade "Only bass and drum" i tko uz tebe djeluje u grupi?
Počeli smo više nastupati u posljednje vrijeme,iako je to daleko ispod nekada sviranih 40-50 koncerata godišnje.Bubnjeve svira Boris Beštak inače poznatiji u jazz okruženju, mislim da se odlično uklopio u band i da su mu "sjele" moje skladbe i moj način skladanja glazbe.Inače spremamo novi materijal- možda već u svibnju počnemo sa snimanjem ,tako da bi novi CD "Only Bass And Drum" mogao izaći krajem ove ili početkom sljedeće godine.
Živiš u Čakovcu, kakvo je tvoje viđenje ovdašnje glazbene scene?
Ono koliko sam uspio čuti, a izdvojio bih da je pokrenut niz koncerata u mjestu-klubu Stari Hrastovi- iako nisam nikada bio tamo vidio sam koji su bandovi nastupali i dobro je da postoji jedno takvo mjesto.
CD si objavio za vlastitu izdavačku kuću "Arion". Kako to da si odlučio zasnovati izdavačku kuću, koliko je to isplativo s obzirom na današnju izdavačku situaciju u Hrvatskoj i svijetu?
Općenito mislim da diskografija za neovisne izvođače nije isplativa, ali je nužna. Distribucija mi je bila najveći problem jer veliki ne žele distribuirati male i neovisne.Ja sam ujedno i autor i izvođač skladbi pa to nosi svoje prednosti. Meni osobno najveća vrijednost je moja neovisnost i sloboda u glazbenom i producentskom smislu. Kada si neovisan mnogo je teži put prema medijima, ali hvala bogu još postoje glazbeni urednici koji i preslušaju glazbu, za razliku od nekih drugih koji možda imaju neka druga mjerila.
Da li si možda razmišljao o nekom novom mediju za objavu albuma?
Nedavno mi je jedan moj prijatelj rekao da je vrlo zanimljiv način objave na USB memory, Što se i meni čini zanimljivo. Trebalo bi se raspitati kod stručnih tijela kakav bi bio postupak objave na novim medijima.
Gdje se CD može kupiti, nabaviti, naručiti?
Može ga se samo dobiti, nema ga u prodaji, izdao sam ga kao promo izdanje.
Kakvi su ti daljnji planovi glede istraživanja glazbe i ritma?
Mislim da sam svoje izražavanje o glazbenim mjerama zaokružio kao trilogiju:
2003-Futurisia gdje sam djelovao i nametao mišljenje da će glazba izvan 4/4 mjere doći kao sljedeća faza u razvoju glazbe(mislim i na main stream budućnosti).
2004/5 Trianglemetre- Futurisia 2- na kojem je predstavljena Glazbena mjera trokuta.
2007/8- Trianglemetre- Futurisia 3- predstavlja notu korijena broja i razrađuje trianglemetar - Trokutometar.

okhrk // 05/06/2008