Sofija Andruhovič: AMADOCA Unakažen do neprepoznatljivosti u jednoj od zona konflikta na istoku Ukrajine, junak romana Amadoca samo čudom ostaje živ. To je upitna utjeha zbog teških trauma koje su uzrokovale potpuni gubitak pamćenja. Muškarac se ne sjeća niti svoga imena, niti podrijetla, ne sjeća se nijedne bliske osobe, nijednog fragmenta iz svog prethodnog života. Takvim ga pronalazi žena čija su ljubav i strpljenje sposobni učiniti nemoguće, dosegnuti najdublje slojeve zaborava i uspomena, spojiti raspršene komadiće i krhotine uništene svijesti, spajati u jedno zajedničku povijest.
Amadoca je najveće jezero u Europi, smješteno na teritoriju suvremene Ukrajine. Prvi put ga spominje Herodot, a tijekom nekoliko stoljeća prikazivano je na brojnim mapama srednjovjekovnih kartografa sve do iznenadnog i potpunog nestanka. Najveće jezero u Europi jednostavno je nestalo, isparilo, propalo u zemlju? Na koji način bestraga nestaju golema jezera, kako nestaju cijeli svjetovi, cijele kulture i što ostaje umjesto njih? Može li postojati veza između židovske katastrofe istočne Europe i uništavanja ukrajinske inteligencije u vremenima staljinističkih represija? Može li zaborav jednog čovjeka dosezati nekoliko naraštaja pod zemlju? Povezuju li nas znakovi i ožiljci uništenog sjećanja? Jesu li sposobni ljubav i strpljenje omogućiti da dodirnemo svijest druge osobe?
U ovom velikom romanu ukrajinske književnosti autorica progovara o različitim vrstama ljubavi u kriznim trenucima za čovjeka i za čovječanstvo kao takvo, o sjećanju i zaboravu, o necjelovitosti i konstantnoj promjenjivosti ljudske osobnosti, o neispričanim pričama koje leže na dnu našega sjećanja. Roman u sebi spaja tri priče: iz vremena drugog svjetskog rata u malenom gradiću u zapadnoj Ukrajini, događajima za vrijeme sovjetskih represija te sadašnjosti, povezane nitima fragmentarnosti sjećanja, boli i ljubavi.
Okosnicu romana Amadoca čine prešućena, iskrivljena i prilagođena sjećanja koja su rezultat tumačenja prošlosti te traganja za vlastitim identitetom. Potraga za legendarnim jezerom Amadoca na čijim imaginarnim obalama žive junaci predstavlja za njih živu vodu sjećanja i mrtvu vodu zaborava, dok je samo jezero misteriozno isparilo, propalo pod zemlju te junaci moraju sami slagati krhotine sjećanja u bizarni mozaik svoje osobnosti. U Amadoci postoje i oni koji su svoj žar i žudnju, silovitu fanatičnu energiju stvaranja uspjeli realizirati izmičući žrvnju života, zaborava i nužnosti prilagođavanja te se o njima pričaju legende, to su Baal Šem Tov, Skovoroda i Pinsel. Hoće li u tome uspjeti i glavni junaci romana? Može li im sjećanje i ljubav pomoći da vide/ugledaju svoje pravo lice?
Amadoca Sofije Andruhovič odmah je po izlasku stekla kultni status i već se smatra jednim od najvažnijih djelâ suvremene ukrajinske književnosti. U sjajnom prijevodu Ane Dugandžić i Dariye Pavlešen, ovo zaista epsko ostvarenje ujedno je i kronika ukrajinske povijesti i povijesti ukrajinske književnosti, koja će se zaokružiti u potresnu alegoriju nestanka izuzetnom vještinom autorice da kroz gotovo 900 stranica teksta provuče vrlo jasnu, neprekinutu i nerazvodnjenu pripovjedačku nit.

O AUTORICI

Sofija Andruhovič (1982., Ivano-Frankivsk; nekada Stanislaviv, Ukrajina) jedna je od najvažnijih i najproduktivnijih suvremenih ukrajinskih spisateljica. Piše romane, publicistiku, eseje te se okušala i u pisanju priča za djecu i uređivanju književnoga časopisa Četver (2003. do 2005.). Veliki je uspjeh doživjela po objavljivanju romana "Felix Austria" 2014., koji je odmah po objavljivanju postao ukrajinski bestseler te je ovjenčan nekolicinom nagrada: Nagrada za knjigu godine BBC Ukrajina 2014., Književna nagrada Joseph Conrad Korzeniowski 2015., Nagrada Lesia i Petro Kovalev 2015. Po romanu je snimljen i uspješan film. 2020. godine objavljuje "Amadocu", koja već po izlasku doživljava kultni status i smatra se jednim od najvažnijih djela suvremene ukrajinske književnosti.

O PREVODITELJICAMA

Ana Dugandžić (Čakovec, 1979.) diplomirala je engleski jezik i književnost i ukrajinski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Obranila je doktorski rad na temu frazeologije. Radi kao viša lektorica za ukrajinski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prevodi s ukrajinskog i engleskog.

Dariya Pavlešen (rođena Sokolovs'ka, Ivano-Frankivs'k, Ukrajina, 1980.) na Filološkom fakultetu Ivan Franko u Lavovu i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je ukrajinski jezik i književnost i ruski jezik i književnost. Obranila je doktorski rad na temu ukrajinskog književnog postmodernizma. Radi kao viša lektorica za ukrajinski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prevodi s ukrajinskog i ruskog.

Izdavač: Edicije Božičević
Godina izdanja: 2021.
Autorica: Sofija Andruhovič
Prevoditeljice: Ana Dugandžić i Dariya Pavlešen
Urednik: Josip Ivanović
Ovitak: Iva Mandić
Lektura: Sarah Duspara
Cijena: 250,00 kn
Broj stranica: 824
Format: 15 x 23,5 cm
ISBN: 978-953-362-015-2 tvrdi uvez s košuljicom

Zygmunt Miłoszewski: NEPROCJENJIV Kada se pojavi fotografija izgubljene Rafaelove slike, "Portret mladića", za koju se vjerovalo da je uništena u Drugom svjetskom ratu, u svijetu povjesničara umjetnosti nastane kaos, ali fotografija isto tako probudi maštu trgovaca umjetnina na crnom tržištu. Istovremeno, poljska vlada želi da joj se slika vrati i angažira dr. Zofiju Lorentz, kojoj na raspolaganje stavi tim stručnjaka i operativaca, sa samo jednim ciljem: povratak neoštećena Rafaelova djela. Njezin tim, u koji su uključeni i bogati aristokrat kojeg se obitelj odrekla te jedan od najvještijih kradljivaca umjetnina na svijetu, uskoro će saznati da su skupa s Rafelovom slikom skrivene i tajne zbog kojih će se svi naći u nezamislivoj opasnosti.
Od izolirana bogataškog imanja u New Yorku, preko poljskih Tatri do ledene divljine Skandinavije, tim doktorice Lorentz slijedit će trag Rafaelova djela - sve do klopke koja je ujedno i sama po sebi zastrašujuće remek-djelo.

"Zaštitari su pošli provjeriti nezatvoren prozor tri ulice dalje. Mir.
Nadzorne kamere postavljene u prozore kuće koju su unajmili pokazivale su da je kod njih na prilazu i u vrtu također mirno. Okolica je spavala čvrstim snom bogataša koji su se obogatili na tuđi račun. Mir.
Samo je u trećem planu žmirkala pokvarena ulična lampa. Unatoč tome, nemir je rastao. Provjerio je sve još jednom. I zamro. Zurio je u treperavu svjetiljku kao začaran. Jer se u njezinu žmirkanju ponavljao uzorak. Nagonski, počeo je bljeskove prevoditi u Morseovu abecedu. T, A, B, O, R, T, A, B, O, R, T… Tabor? Nije to imalo nikakva smisla, izgleda da mu je suđeno da poludi pod stare dane, prima poruke od pokvarene ulične svjetiljke.
A onda je shvatio. Nije TABOR, nego ABORT, jedna od temeljnih zapovijedi NATO-a, zapovijed obustave svih djelovanja.
Netko ih upozorava.
Posegnuo je za mobitelom, nadajući se da nije prekasno."


O AUTORU

Zygmunt Miłoszewski poljski je publicist, književnik i filmski scenarist. Rođen je 1976. u Varšavi. Radio je kao novinar i urednik u časopisu Newsweek. Na književnoj sceni pojavljuje se 2005. godine kada objavljuje svoj prvi kriminalistički roman "Domofon" s kojim osvaja književnu kritiku i koja ga proglašava poljskim Stephenom Kingom. Godine 2006. objavljuje knjigu za mlade "Góry Żmijowe", a 2007. i drugi kriminalistički roman "Upleteni" za koji je iste godine nagrađen nagradom Wielkiego Kalibru. Njime započinje izuzetno uspješnu trilogiju o tužitelju Teodoru Szackom ("Upleteni", "Zrno istine", "Gnjev", sva tri romana objavljena u hrvatskom prijevodu Mladena Martića u izdanju Edicija Božičević). Prema istom romanu napisao je scenarij za film koji je predstavio u studenome 2011. u New Yorku, u sklopu festivala New Literature from Europe. Nastavak knjige "Upleteni", roman "Zrno istine" također je osvojio nagradu Wielkiego Kalibru za najbolji kriminalistički roman. Publisher's Weekly proglasio ga je jednim od najzanimljivijih suvremenih pisaca na poljskom jeziku. Njegova djela prevedena su na više od petnaest jezika.

O PREVODITELJU

Mladen Martić (rođen 1949.) književni je prevoditelj, dra¬maturg, kazališni kritičar i novinar. Studirao je kompara¬tivnu književnost i polonistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je s poljskoga preveo četrdesetak kazališnih komada i radio-drama Z. Herberta, S. Mrożeka, T. Różewic-za, I. Iredyńskog, L. Kołakowskog, S. Tyma, S. Grochowiaka, A. Mularczyka, H. Bardijewskog, L. Ameyko, G. Wałczyka, J. Gierałtowskog, J. Szajne, A. Wajde, J. Głowackog, P. Mos¬sakowskog, M. Sikorske-Miszczuk, A. Grabowskog, D. Wie¬czorkowskog-Rettingera, T. Słobodzianeka, W. Gombrowicza i drugih autora, koje su izvođene u većini hrvatskih kazališta, na radiju i televiziji, te tiskane u časopisima i knjigama. Za nakladničke kuće AGM, Miob, Fraktura, Edicije Božičević i Ljevak preveo je niz romana s poljskog. Za prijevod romana "Trans-Atlantik" W. Gombrowicza primio je 2009. godišnju Nagradu Ise Velikanovića. Član je Društva hrvatskih knji¬ževnih prevodilaca, Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa te Hrvatskog novinarskog društva.


Izdavač: Edicije Božičević
Godina izdanja: 2021.
Autor: Zygmunt Miłoszewski
Prijevod: Mladen Martić
Urednik: Josip Ivanović
Ovitak: Iva Mandić
Lektura: Sarah Duspara
Cijena: 150,00 kn
Broj stranica: 560
Format: 13 x 20 cm
ISBN: 978-953-362-022-0 tvrdi uvez s košuljicom

Andrej Tarkovski: Zapečaćeno vrijeme Ponukan pismima zbunjenih gledatelja, Tarkovski je pred kraj života odlučio podijeliti s publikom svoje viđenje filma. U knjizi Zapečaćeno vrijeme autor se osvrće na rad na svojim filmovima, dijeli s čitateljem vlastita promišljanja o teoriji i praksi filmskog stvaralaštva te, na kraju, pokušava doći do zaključka o tome kojom je idejom on sam bio vođen dok je snimao filmove, ali i koja je moguća budućnost filma kao medija. Dvije ključne osobitosti filma kao samostalne umjetnosti za Tarkovskog su filmska slika i ritam, čija je zadaća prikazati protok vremena u kadru. Svoje tvrdnje autor obrazlaže kroz niz primjera kako iz vlastitog, tako i iz stvaralaštva svojih suvremenika. Zapečaćeno vrijeme svojevrstan je pečat i završna riječ jednog od istinskih velikana filma dvadesetog stoljeća.

"Dužan sam priznati da se do samog pojavljivanja mojeg prvog filma ni ja nisam osjećao kao redatelj, kao što ni film nije ni slutio da ja postojim. Bio je to period akumulacije izražajnih mogućnosti u profesionalnom smislu, s jedne strane, i potrage za pretečom, jedinom tradicionalnom linijom koju ne bih smio razoriti zbog nepismenosti i neznanja, s druge. Jednostavno sam se upoznavao s predmetom filma, s kojim sam u budućnosti trebao raditi. Istovremeno, moje iskustvo još jednom (i tko zna koliko puta!) dokazuje da je na akademiji nemoguće naučiti kako biti umjetnik. Kako bi se to postalo, nije dovoljno nešto naučiti i steći profesionalne navike i metode. Više od toga, kao što je netko rekao - da bi se dobro pisalo, mora se zaboraviti gramatika. Doduše, prije nego što se zaboravi, treba je znati..."
Andrej Tarkovski, Zapečaćeno vrijeme

O AUTORU

Andrej A. Tarkovski (Zavrožje, SSSR, 1932. - Pariz, Francuska, 1986.) bio je sovjetski filmski i kazališni redatelj te teoretičar filma. Diplomirao je filmsku režiju na Državnom filmskom institutu u Moskvi. Autor je sedam filmova: Ivanovo djetinjstvo (1962.), Andrej Rubljov (1966.), Solaris (1972.), Zrcalo (1975.), Stalker (1979.), Nostalgija (1983.) i Žrtva (1986.). Zbog neslaganja s vlastima 1979. seli iz Sovjetskog Saveza i posljednja dva filma snima u inozemstvu. Neposredno pred smrt, napisao je i objavio knjigu o vlastitoj poetici i teoriji filma, Zapečaćeno vrijeme. Smatra se jednim od najutjecajnijih i najznačajnijih filmskih redatelja uopće.

O PREVODITELJU

Kristijan Poklečki (Zagreb, 1984.) završio je studij povijesti i ruskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2013. godine prevodi s ruskog jezika. Uz prevođenje, radio je kao nastavnik ruskog jezika, a povremeno je pisao i članke za časopis History Info. Od 2019. zaposlen je u IT sektoru i radi kao Linux tehničar. Prevodio je neke od najznačajnijih suvremenih autora ruskog jezika kao što su Svetlana Aleksijevič, Andrej Tarkovski i Andrej Kurkov.

Izdavač: Edicije Božičević
Godina izdanja: 2021.
Autor: Andrej A. Tarkovski
Prevoditelj: Kristijan Poklečki
Urednik: Josip Ivanović
Ovitak: Iva Mandić
Lektura: Sarah Duspara
Cijena: 200,00 kn
Broj stranica: 217
Format: 16,4 x 23,5 cm
ISBN: 978-953-362-007-7 tvrdi uvez s košuljicom

robert tabula // 02/12/2021