MRAČNA ŠUMA
Liu Cixin
Prevela s kineskoga Katarina Penđer ISBN 978-953-286-293-5
230 x 150 x 38 mm
528 str
Meki uvez s klapnama Cijena 149 kn "Prijelomna knjiga… jedinstven spoj znanstvenih i filozofskih domišljanja, politike i povijesti, teorije urote i kozmologije." —George R. R. Martin
Mračna šuma drugi je nastavak trilogije Sjećanje na prošlost Zemlje višestruko nagrađivanoga kineskog SF autora Liu Cixina.
Zemlja je osupnuta otkrićem o nadolazećoj invaziji izvanzemaljaca - za četiri stoljeća u budućnosti. Ljudski suradnici neprijatelja poraženi su, ali prisutnost sofona, subatomskih čestica koje Trisolarcima omogućuju neposredan uvid u sve ljudske informacije, znači da su obrambeni planovi Zemlje izloženi neprijatelju.
Jedina preostala tajna je ljudski um. Zbog toga je stvoren projekt Zidozornici, odvažan plan koji četvorici muškaraca nudi ogromne resurse ne bi li osmislili tajne strategije skrivene od stanovnika Zemlje i od Trisolarisa. Tri sudionika na projektu ugledni su državnici i znanstvenici, ali četvrti je potpuni anonimac.

Liu Cixin (1963.) predvodnik je nove generacije kineskih SF autora i tvorac specifično kineskog stila znanstvene fantastike. Osam puta zaredom bio je dobitnik najveće kineske SF nagrade Galaxy, od 1999. do 2006. te ponovno 2010., a 2015. njegov je najpoznatiji roman Problem triju tijela nominiran za nagradu Nebula te osvojio Huga.
Djela mu se ističu smjelim zamahom imaginacije i snažno oslikanom atmosferom u kojoj se fikcija isprepleće s realnošću, a čvrsti znanstveni temelji daju im zastrašujuću uvjerljivost.

Katarina Penđer rođena je 1987. u Šibeniku. Na Filozofskom fakultetu u Splitu završila je studij hrvatskog jezika i književnosti i talijanskog jezika i književnosti, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu dovršava slobodni studij sinologije. Članica je Društva hrvatskih književnih prevodilaca i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Živi u Zagrebu i nada se da pridonosi intraspecijskom i interspecijskom dijalogu na Zemlji i šire.

QUICHOTTE
Salman Rushdie
Preveo s engleskoga Saša Stančin ISBN 978-953-286-292-8
235 x 153 x 24 mm
376 str Meki uvez
Cijena 149 kn Uži izbor za nagradu Man Booker 2019.

Nadahnut Cervantesovim klasikom, osrednji pisac špijunskih trilera Sam DuChamp stvara Quichottea, uglađenog i zbunjenog trgovačkog putnika opsjednutog televizijom koji se fatalno zaljubljuje u TV zvijezdu. U društvu (izmišljenog) sina Sancha, Quichotte kreće u pikarsku potragu po cijeloj Americi ne bi li dokazao da je vrijedan svoje odabranice, pri čemu se galantno nosi s tragikomičnim opasnostima doba u kojem je "sve moguće". Dotle se njegov autor u krizi srednjih godina suočava s jednako gorućim obiteljskim problemima.
Kao što je Cervantes napisao Don Quijotea kao satiru svog vremena, Rushdie čitatelja vodi na urnebesnu vožnju zemljom na rubu moralnog i duhovnoga kolapsa. Svojstvenom pripovjedačkom magijom prepliće živote DuChampa i Quichottea u duboko ljudskom traganju za ljubavlju i opako zabavnom portretu doba u kojem je činjenice teško odvojiti od fikcije.
"Divno, nesentimentalno, dirljivo… podsjetnik na ono što ljudske živote drži u kakvoj- takvoj ravnoteži: na osjećanje i pripovijedanje. Ljubav i jezik." —Jeanette Winterson,
The New York Times Book Review

"Don Quijote za moderno doba; sjajno, duhovito, svjetsko čudo proslavljenog Salmana Rushdieja." —Time.

Salman Rushdie autor je, uz ovaj, još trinaest romana: Grimus, Djeca ponoći, Sram, Sotonski stihovi, Harun i More Priča, Maurov posljednji uzdah, Tlo pod njenim nogama, Bijes, Klaun Shalimar, Firentinska čarobnica, Luka i vatra života, Dvije godine, osam mjeseci i dvadeset osam noći te Zlatna kuća. Djeca ponoći, objavljena 1981. godine, jedina su knjiga koja je osvojila dva Bookera: dva različita žirija dodijelila su joj 1981. nagradu Booker i 1993. nagradu Booker of Bookers, a 2008. zahvaljujući glasovima javnosti osvojila je nagradu Best of the Booker. Rushdie je autor i zbirke kratkih priča Istok, zapad te triju knjiga nefikcionalne proze: Jaguarov osmijeh, Imaginarne domovine: eseji i kritike 1981.-1991. i Korak preko crte, kao i suurednik dviju antologija, Zrcaljenje i Najbolje američke kratke priče 2008. Rushdiejevi memoari Joseph Anton objavljeni su 2012. i postigli su međunarodni uspjeh. Djela su mu prevedena na više od četrdeset jezika. Godine 2007. zbog svojih književnih zasluga proglašen je vitezom, a dobio je, među brojnim priznanjima, Whitbreadovu nagradu za najbolji roman (dvaput), Njemačku nagradu za autora godine, Veliku nagradu Budimpešte, Commandeur des Arts et des Lettres (najviše francusko umjetničko odlikovanje), Austrijsku državnu nagradu za europsku književnost i Aristeion Europske unije. Dobitnik je priznanja Library Lion Javne knjižnice u New Yorku te danske nagrade Hans Christian Andersen za 2014. godinu. Član je Američke akademije umjetnosti i književnosti i trenutačno predaje kao gost na Sveučilištu u New Yorku. Počasni je doktor i član šest europskih i sedam američkih sveučilišta te počasni profesor humanističkih znanosti na MIT-u i bivši počasni predavač na Sveučilištu Emory.

Saša Stančin rođen je u Varaždinu 1965. Živi u Zagrebu, gdje je diplomirao anglistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu. Kao prevoditelj surađuje i s Trećim programom Hrvatskog radija. Za nakladu Vuković & Runjić preveo je knjige Davida Mitchella, Kevina Barryja, Philipa K. Dicka, Normana Mailera, Paula Morleya, Stevena Millhausera i Susanne Clarke.

SVOJEVRSNA
Sandra Antolić

ISBN 978-953-286-279-9
210 x 140 x 20 mm
176 str
20 autoričinih ilustracija Tvrdi uvez s ovitkom Cijena 149 kn Hrvatsko zagorje 1991. Mir Božji u Gornjem Cugovcu remeti samo Beba, svinja koja je progovorila... Sve je više novinara dolazilo raspitivati se o jedinstvenome hrvatskom govorećem prasetu, kako su je u jednom tjedniku nazvali, kao i "dokazu da Hrvatska pripada srednjoeuropskomu kulturnom krugu" (Vijenac, lipanj 1991.), "da je Hrvatska zemlja od mirakula" (Slobodna Dalmacija, lipanj 1991.), "da je naša svinjetina najbolja, a naše more najljepše na svijetu" (Slobodna Dalmacija, srpanj 1991.) te da je "Beba čudo i dokaz da ćemo pobijediti Srbe" (Večernji list, kolovoz 1991.). "Tu je sve počelo", pisalo je masnim slovima iznad fotografije (ST - Slobodni tjednik, lipanj 1991.).
Iz recenzije Borisa Becka:

"Sandra Antolić u svojim je kratkim proznim tekstovima pokazala veliku jezičnu originalnost, ludičnost i odlično poznavanje kajkavskih idioma - a sve se te osobine očituju i u njezinu romanu Svojevrsna. Radnja je smještena u Hrvatsko zagorje - seoski svijet na rubu velegrada koji ga ne poznaje i ne razumije, već doživljava kroz niz klišeja - o alkoholizmu, pobožnosti, zapuštenosti. Uz poigravanje društvenim i jezičnim stereotipima, autorica taj svijet otkriva kao bogat prostor autentičnih emocija i sudbina.
Osebujan spoj ironije i topline Sandre Antolić očituje se i u izboru glavne junakinje romana, prasice Bebe. Već jedan od uvodnih prizora djela, u kojem pajcek stoji pod nogama Trpećega Stvoritela, analogan velikom triptihu na staklu Ivana Generalića, pokazuje sudar svakodnevnog i simboličnog - običan slučaj da se sitna stoka mota oko nogu Kristovih kipova uz cestu, skriva duboku teološku dramu u kojoj grešnici pristupaju Stvoritelju. Uz takve dvosmislene situacije roman je pun duhovitih

anegdota pa i prave komedije zabune, u kojima se stanovnici Zagorja otkrivaju u svojoj komičnoj egzistenciji - koju čini tragikomičnom i izbor vremena radnje, 1991. sa svojim ratnim zbivanjima u kojima ljudi zapravo poživotinje.
Glavni životinjski lik prijelomne povijesne događaje promatra iz svoje sužene i snižene vizure, iz svinjske perspektive. Davanje glasa nijemima pravi je etički temelj ove knjige, a izvorni, duhovit i kreativan jezik autoričin njezin je estetski ostvaraj - nijemim životinjama, a također i ljudima, daje dostojanstvo i sudbinu."

Sandra Antolić rođena je u Zagrebu gdje do dana današnjeg mijenja tri karijere po načelu jedno k drugom vodi. Tako je romanopisanje proizišlo iz filmske scenaristike, scenaristika iz copywritinga i TV reklama, što je povezivo s filmskim kritikama i novinarskim radovima u školskom listu. Pomalo čudi što joj je pedeset godina trebalo za roman-prvijenac, no ne previše, složimo li se kako je život tek labirint na otpadu dijelova što čekaju reciklažu.

TECITE, SUZE MOJE, REČE POLICAJAC
Philip K. Dick
Preveo s engleskoga Mirel Komad ISBN 978-953-286-294-2
215 x 140 x 17 mm
256 str Meki uvez Cijena 99 kn "Poslastica za ovisnike o Dickovu bezglavu, razuzdanu, rafiniranu stilu." — New Scientist

Tecite, suze moje, reče policajac hvata se ukoštac s prepoznatljivim temama Philipa K. Dicka - identitetom, promijenjenom stvarnošću, konzumacijom droge, distopijom - u zabavnoj potjeri koja je autoru priskrbila nagradu John W. Campbell te nominacije za nagrade Hugo i Nebula. Jason Taverner, svjetski poznati voditelj talk showa i pripadnik društvene elite, jednog se dana budi i otkriva da više nitko - pa ni goleme baze podataka totalitarne vlasti - ne zna tko je on. U društvu u kojem je osoba bez dokumenata prijestupnik, Taverner mora dati petama vjetra. Progoni ga niz sumnjivih likova, među kojima su i pokvareni policajci i dileri izvanzemaljskih droga. Znaju li oni više nego što govore? I kako je uopće moguće preko noći izbrisati nečiji identitet?
"Dick majstorski razrađuje psihološke posljedice ove noćne more." —The New York Times Review of Books
Philip K. Dick američki je pisac rođen u Chicagu 1928. godine. U tri desetljeća dugoj spisateljskoj karijeri objavio je 44 romana i 121 kratku priču. Jedanaest njegovih romana i priča poslužilo je kao predložak za uspješne filmske adaptacije. Prvi je ZF pisac koji je 2007. uvršten u izbor najvažnijih djela američke književnosti biblioteke Library of America. Umro je 1982., a godinu dana poslije utemeljena je nagrada koja nosi njegovo ime i dodjeljuje se najboljim djelima u žanru znanstvene fantastike. Djela su mu prevedena na više od 25 jezika.
Mirel Komad rođen je 1969. u Zagrebu. Diplomirao je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. bavi se televizijskim prevođenjem.

HUGO PRATT, PORTRET PEROM
Thierry Thomas
S francuskoga prevela Ursula Burger ISBN 978-953-286-291-1
210 x 140 x 14 mm
208 str
Meki uvez s klapnama Cijena 129 kn Dobitnik Nagrade goncourt za biografiju 2000.
Veliki poznavatelj opusa Huga Pratta Thierry Thomas oživljava osebujni karakter legende stripa, susrete koji su obilježili Prattov život i potaknuli preobrazbe njegova crtačkog stila.
Ovo je knjiga o čovjeku koji nije ilustrirao, nego je crtežom pričao priču. Koji je shvatio da je kišu dovoljno naznačiti u nekoliko poteza "prožetih duhom kiše"; autoru koji je čak i onomatopejama afirmirao strip kao umjetnost, a sebe kao autora crtane književnosti.
Thierry Thomas zamišlja dan kad je Hugo Pratt dobio nadahnuće za lik Corta Maltesea. Pripovijeda nam o Prattovim ljubavima, putovanjima i temama koje su ga zaokupljale
- vojsci, pograničnim ratovima u Americi 18. stoljeća, ezoterizmu, mitologiji.

Plod mladenačke fascinacije i uvida koje nosi zrelost, Hugo Pratt, portret perom slikovit je portret autora čiji stripovi i danas oduševljavaju sve generacije čitalaca.

Thierry Thomas redatelj je na televizijskim postajama Arte i France 5. Kao vrstan znalac devete umjetnosti i velik zaljubljenik u opus Huga Pratta, sudjelovao je u produkciji animiranog filma i serije Corto Maltese, a za nakladu Casterman napisao je nekoliko tematskih djela o Prattu.

Ursula Burger Ursula Burger rođena je 1976. u Zagrebu. Diplomirala je francuski jezik s književnošću i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te magistrirala Europske studije. Radi kao književna prevoditeljica i urednica. Članica je Društva hrvatskih književnih prevodilaca i hrvatskog Centra PEN-a. S francuskog je, između ostalih, prevela djela Isabelle Jarry, Érica Fayea, Samuela Becketta, Assie Djebar, Christiana Ostera, Sylvaina Prudhommea, Emmanuelle Pagano, Tzvetana Todorova i Marguerite Duras. Godine 2015., u suradnji s DHKP-om i Francuskim institutom u Zagrebu, s grupom kolegica osnovala je Translab za francuski - laboratorij za književno prevođenje s francuskog jezika, a 2018. godine, s kolegicom Anom Badurinom pokrenula je projekt Književni prevoditelj u vašem kvartu.

robert tabula // 20/11/2021